Afera Kum i slučaj Pančo osim curenja informacija iz policijskih
istraga otvorili su i jedno drugo, za zdravlje nacije mnogo
važnije pitanje – legalizacije
prostitucije. Riječ je o djelatnosti koja po nekim
procjena zapošljava oko 6.700 ljudi što je više nego u
cijeloj hrvatskoj brodogradnji, a u Vladi nikad nisu održali ni
jedan jedini sastanak na tu temu.
Riječ je o radnicama koje pružaju usluge za više od
100.000 građana, a u teškim trenucima često znaju biti
jedini oslonac hrvatskoj eliti koja vodi državu i društvo.
Zauzvrat nemaju pravo na zdravstveno staž, mirovinsko, socijalno,
a pola zarade moraju davati svojim svodnicima. Doduše ima
onih koji smatraju da prostituciju baš zato ne treba legalizirati
jer država od poduzetnika uzima više od svodnika.
Dvije minute. Toliko mi je trebalo da preko seksi oglasnika nađem
broj koji u Zagrebu vodi do erotske masaže. Jasno je da
prostitucija u Hrvatskoj buja, iako je ilegalna. 300 kuna
vesela masaža, 500-tinjak eura za poznatu damu u elitnoj ponudi.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj radi oko 6.700
prostitutki, a klijenata je između 75 i 100 tisuća. No,
tko štiti žene koje se podvodi? Baš nitko, a najmanje država.
Zato aktivisti upozoravaju kako je u 2018. došao trenutak da se
prostitucija ne legalizira, ali službeno uredi.
“Na način da se žene u prostituciji dekriminaliziraju. Svjedočili
smo i sada da se žene u prostituciji kažnjavaju za ono što rade,
ali se imena vrlih muškaraca, katolika i domoljuba taje, dok se
rijetko kažnjavaju i svodnici”, kazala je Rada
Borić, aktivistica za ženska prava.
I u aktualnoj aferi imena svih sudionica su javno obznanjena, dok
se imena klijenata štite. Među njima, zna se, ima i političara,
ali pitanje dekriminalizacije u politici gotovo se nikada ne
poteže. U redovima SDP-a za to se davno
zalagao Šime Lučin, a prije 15-tak godina
sindikalac Boris Kunst koji je kasnije prešao u HDZ. Evo što
Kunst kaže danas.
GLASAJTE U NAŠOJ ANKETI…