– Mi sebe ne svrstavamo u negrađanske stranke jer ne bi što imali tražiti u gradu Karlovcu. Želimo se natjecati s drugim strankama jer imamo program, politiku i političko djelovanje koje je takmac ostalim strankama, rekao je Milorad Pupovac danas u Karlovcu gdje je u okviru predizborne kampanje SDSS-a za mjesne izbore održao tiskovnu konferenciju. Svoj angažman na izborima kratko su predstavili predsjednik županijskog SDSS-a Siniša Ljubojević i predsjednca gradske organizacije Natalija Popović.
Na izbore u pet gradskih četvrti
SDSS na mjesne izbore u gradu Karlovcu izlazi sa čak 8 lista, s pet u gradskim četvrtima – Dubovcu, Novom centru, Grabriku , Rakovcu i Zvijezdi, te u tri mjesna odbora, Popović Brdu, Sjeničaku kojem je pripojena i Utinja, te Tušiloviću.
Ovi su izbori, priznali su SDSS-ovci, samo uvod u njihov angažman na lokalnim izborima na kojima im je cilj ući u Gradsko vijeće. Na njihovim listama je 76 ljudi koji, rečeno je, predstavljaju srpsku zajednicu u Karlovcu dok je na novinarski upit jesu li imali dovoljno kadra za popunjavanje listi objasnio Milorad Pupovac.
Srbi na listi SDSS-a i HDZ-a
– Srba ima dovoljno i za listu SDSS-a i listu HDZ-a. Od sedam kandidata na listi HDZ-a u jednom mjesnom odboru petero su Srbi. Nama je zadovoljstvo što ćemo se boriti s HDZ-om kao građanska stranka i mislimo da smo više građanska stranka nego oni. Srbi su građani i žele biti građani, žele imati građanska prava i biti izjednačeni, rekao je Pupovac.
Kako kaže, upravo je to razlog zašto treba izboriti participaciju u predstavničkom tijelu.
– Da se ljudi osjećaju kao građani ovog grada, a ne samo kao Srbi jer taj teret osjećaju preteško. Srbe se doživljava prije svega negativno i to je jedan od glavnih problema Srba u Karlovcu i u cijeloj Hrvatskoj. Veže se negativna slika, negativna retorika i negativni stavovi i to mi želimo promijeniti, rekao je Pupovac.
Etnička granica
Ljubojević je rekao da se položaj Srba u Karlovcu sagledava na dvije razine. Stanovnici u rubnom gradskom području to osjećaju na infrastrukturi. Kako je rekao, u okolnim selima se vidi “etnička granica” koja se očituje u komunalnoj opremljenosti. U gradu je pak, dodaje Ljubojević, radi o statusnim pravima, npr. u pravima povratnika – nositelja stanarskog prava kojima se otkup nije omogućio po povoljnoj, već praktiči po tržišnoj cijeni.
KAportal.hr