Redovito istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i
političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju
između 01. i 03. veljače, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o
odnosima u političkoj areni
▪ HDZ na vrhu povećao potporu, SDP s negativnim trendom u sve
većem zaostatku, podrška Mosta u blagom padu dok Živi zid raste
već četvrti mjesec uzastopno
▪ Andrej Plenković prvi izbor za najpozitivnijeg domaćeg
političara, predsjednica Grabar-Kitarović treća, pad izbora
Davora Bernardića
▪ Blagi pad potpore politici Vlade Andreja Plenkovića,
predsjednica za svoj rad bilježi stabilnu trojku
▪ Rasprave o otkupu MOL-ovog udjela u INA-i drugi mjesec zaredom
najznačajnija tema
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio
pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 34 posto (prema 32,5 posto iz
siječnja), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 22,3
posto(prema 24,7 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana). Na
ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most sa 7,2
posto (u siječnju je rejting iznosio 8,8 posto). Slijedi Živi zid
na četvrtom mjestu s izborom od 5,8 posto (prema 4,7 posto iz
siječnja).
HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,9 posto (prema
siječanjskih 3,5 posto), dok se HSS zadržao na šestom mjestu 2,3
posto (prije mjesec dana 2,1 posto). Slijedi skupina od pet
stranaka s izborom između jedan i dva posto: IDS (1,7 posto), BM
365 (1,6 posto), HSP AS i Pametno (obje po 1,4 posto), HDSSB (1,0
posto). Ispod 1 posto su dvije stranke: HSLS i HSU (obje po 0,7
posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 13,2%
neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 24 posto (prema
23,9 posto iz siječnja). Drugo mjesto drži “Nitko” (niti jedan
političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,6
posto (prema 12,9 posto iz siječnja). Na trećem je mjestu
predsjednica Grabar Kitarović s 11,9 posto (prema 13 posto iz
siječnja). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od
6,9 posto (prije mjesec dana 7 posto), dok je Davor Bernardić
sada peti s izborom od 6 posto (prije mjesec dana 7,3 posto).
Veliki porast na ljestvici pozitivnih političara zabilježen je za
saborskog zastupnika Ivana Pernara koji je od kostituiranja
aktualnog saziva Hrvatskog sabora bilježi stalan rast izbora. U
četiri mjeseca istraživanja ovaj je saborski zastupnik došao na
šesto mjesto s izborom od 5,5 posto i iza sebe ostavio brojne
druge političare kao i predsjednika stranke čiji je saborski
zastupnik (Živi zid). Među deset najpozitivnijih domaćih
političara još su Zoran Milanović (4,4 posto), Božo Petrov (4,1
posto), Zdravko Marić (3,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (2,6
posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva
političara na zalasku političke karijere, a što je vidljivo i po
sve manjoj prednosti u odnosu na ostale sudionike političke
arene. Na vrhu obje ljestvice je Zoran Milanović s izborom od
13,5 posto (prije mjesec dana 13,4 posto). Njegov nekadašnji
glavni konkurent i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je
na drugom mjestu s izborom od 12,6 posto (u odnosu na
prošlomjesečnih 17,2 posto).
Na treće je mjesto skočio Ivan Pernar s izborom od 11,7 posto
(prema 3,2 posto iz siječnja). Tako je isti političar zabilježio
veliki rast i na pozitivnoj i na negativnoj ljestvici što je
posljedica njegovog “osebujnog” političkog stila koji ne ostavlja
ravnodušnima značajan dio biračkog tijela (bilo u pozitivnom ili
negativnom smislu). Svi političari, kao zasebna kategorija
odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije
hrvatske političare (7,5 posto).
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su
Milorad Pupovac (6,7 posto), Andrej Plenković (6,6 posto),
Kolinda Grabar Kitarović (6,3 posto), Ivo Sanader (3,4 posto),
Božo Petrov (3,0 posto) i Pavo Barišić (2,2 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
optimizma) podupire 31,5 posto građanki/građana u odnosu na 27,8
posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 55,2 posto
ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu
na 60,1 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 15,3
posto građana/ki.
Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a
i iznosi 81,3 posto (u siječnju 70 posto), dok je među glasačima
Mosta taj udio znatno niži i iznosi 46 posto (u siječnju 36,8
posto). Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske
većine glasači Stranke BM 365 su znatno češći društveni optimisti
(54,5 posto) u odnosu na glasače HSLS-a (20 posto). S druge
strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni
optimisti (9,7 posto, odnosno 10 posto), dok je među glasačima
druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih
optimista (HNS sa 14,8 posto i HSS s 25 posto).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u četvrtom mjesecu mandata
iznosi 49,4 posto (prema 56,8 posto iz prethodnog mjerenja iz
siječnja). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada
premijera Milanovića bilježila je potporu od 58,1 posto. Kad je
riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona
iznosi 33,2 posto (prema 26,4 posto iz siječnja), što je nešto
više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z.
Milanovića koja je u četvrtom mjesecu mandata iznosila 25,9
posto. Iz ova je dva pokazatelja (o podršci i nepodršci) vidljivo
kako je bolju startnu poziciju (gledano kroz potporu politici
Vlade) imao premijer Zoran Milanović. Naravno, sasvim je druga
tema kako je ta podrška korištena za djelotvorno upravljenje
zemljom.
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici
Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u
trećem mjesečnom mjerenju je dobila “mršavu” trojku s prosječnom
ocjenom od 2,61 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,60). Nešto
višu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića koja je u istom
mjerenju u njegovom mandatu zabilježila ocjenu 2,69. Ove razine
potpore politici Vlade ali i ocjene za rad u početnim mjesecima
mandata svake od Vlada mogu biti i pokazatelji razine očekivanja
građana prema različitim Vladama RH, odnosno intenziteta “medenog
mjeseca”.
Naravno, veća očekivanja za posljedicu imaju i veća razočarenja,
što posljedično “kvari čari medenog mjeseca” s biračima. Kad je
riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu
Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,60), a nižu među glasačima
ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 2,81, BM 365 2,80 i
HSLS-a 2,20). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su
Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s
2,35, Živog zida 1,97, HNS-a 2,19, HSS-a 2,37). Najniže su ocjene
zabilježene među glasačima stranke Pametno (1,80) i HDSSB-a
(1,57).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,13(prema 3,15 iz prosinca). Najviše predstavničko
tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj
rad bilježi ocjenu od 2,34 (prije mjesec dana 2,35).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom
većim od 10 posto: rasprave o otkupu udjela u INA -i kroz
privatizaciju 25% HEP-a (19,0 posto), odluke predsjednika SAD-a
Donalda Trumpa (16,0 posto), četvrto mjesto na Svjetskom
rukometnom prvenstvu (10,8 posto). Šest se tema natiskalo između
5 i 10 posto izbora za najznačajnije u ptoteklih mjesec dana:
zimski uvjeti i hladnoća u zemlji (9,0 posto), najava vraćanja
obveznog služenja vojnog roka (8,6 posto), prijepori oko
predsjedničinog puta i boravka u SAD-u (7,3 posto), dobri
ekonomski pokazatelji (5,5 posto), dvadeset peta obljetnica
priznanja Republike Hrvatske (5,2 posto) i optužbe za plagijat
ministra Barišića (5,1 posto).
Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: snimke Mesićevog
govora o Jasenovcu (4,1 posto), političke “egzibicije” Ivana
Pernara (2,9 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto) i porezna reforma
(1,3%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
Vijesti.rtl.hr