Svaki od ovih zločina počinjenih u zadnjih deset dana mogao bi
biti potaknut mržnjom, što je dobar razlog za zabrinutost
Jesu li zločini iz mržnje u Hrvatskoj sve češći?
Brojke pokazuju jedno, no sigurnost i strah od odmazde sasvim
drugu sliku. Sinoć na tribinama košarkaške utakmice
–govor mržnje, potom napad na prostorije
Hajduka. Dan nakon – zavjet šutnje aktera i
žrtava!
Sinoć u Šibeniku dogodile su se ružne scene
tijekom polufinalne utakmice košarkaškog Kupa Krešimira
Ćosića između Cedevite i
Zadra.
Nekoliko sati nakon toga u Zagrebu napad na
članove i prostorije Društva prijatelja Hajduka.
A u Karlovcu otac i sin napali su
azilanta. Još je živo pamćenje na napad suzavcem
na klub Super Super.
Svaki od ovih zločina počinjenih u zadnjih deset dana mogao bi
biti potaknut mržnjom – dobar razlog za zabrinutost.
“Stvara se jedno neugodno ozračje koje podsjeća na neka prošla
vremena za koja smo mislili da su iza nas, i to sve više podsjeća
na otvoreni fašizam. Nažalost”, kazala nam je Branka
Galić, prof. dr. sc. sociologije.
Lani je u Hrvatskoj policija evidenirala 35, a u
dva nepuna mjeseca ove godine 1 zločin iz mržnje.
Njih je možda još i više, no kako su ta kaznena djela teža od
običnog nasilničkog ponašanja, često ih je teže i dokazati.
“U startu možda u javnosti se ide s informacijom, ne od policije,
ali javnost to percipira kao zločin iz mržnje, ali samim krim
istraživanjem se tek utvrđuju činjenice”,
kazuje Velimir Tišma, glasnogovornik
MUP-a.
Primjerice napad na azilante u Zagrebu na staru godinu
okarakteriziran je kao nasilničko ponašanje, dok se onaj na klub
Super Super tek treba utvrditi.
Upad u prostorije Prijetelja Hajduka u kojem je
lakše ozlijeđena jedna osoba, moglo bi biti nasilničko ponašanje
ili remećenje javnog reda i mira, iako bi se mogao povezati i sa
zločinom iz mržnje zbog podrijetla.
Na zgradi u kojoj se nalazi Društvo prijatelja
Hajduka nema nikakvih oznaka, niti obilježja koja bi
pokazala da se ono tu nalazi. Kažu nam, nisu htjeli nikoga
provocirati u središtu Zagreba, pa je to razlog,
a nesigurnost je pak razlog zašto nitko od članova nije medijima
htio dati izjavu o sinoćnjem incidentu.
Istraživanje o rasizmu i ksenofobiji iz Centra za mirovne
studije pokazaje da 40 posto građana ima negativan stav
prema romskoj nacionalnoj manjini, dok njih
trideset posto isto misli o srpskoj manjini i tražiteljima azila.
“Nekako nam se čini da trenutna politička situacija i poruke koje
dolaze s nekih najviših instanci vlasti šalju poruku da nasilje
ne samo da neće biti kažnjeno, nego da bi moglo biti i poželjno
drušveno ponašanje”, smatra Sara Lalić
iz Centar za mirovne studije.
I dok je navijače u Šibeniku policija odmah
procesuirala, a premijer Plenkovićoštro osudio
govor mržnje sociolozi nemaju dvojbi oko toga da su zločini iz
mržnje u porastu, a sigurnost sve manja.