Odluka arbitražnog suda nas se uopće ne tiče, toliko nas se ne
tiče da smu tu rečenicu, kako nas se ne tiče u zadnjih pet dana
čuli barem pedeset puta, što od vlasti što od oporbe što od
tobože nezavisnih stručnjaka
se ne tiče da su zbog nje uskrsnuli i Zoran
Milanović i Ivo Sanader,
i to samo kako bi nam objavili da nas se ta odluka
naravno ne tiče.
Toliko nas se ne tiče da je već danima na naslovnim stranicama i
evo prvim minutama glavnih informativnih emisija. Toliko nas se
ne tiče da izvještaji iz Piranske kade počinju sličiti na
izvještaje iz Perzijskog zaljeva.
Više pročitajte:
Ali zato dvije balkanske državice koje se u toj kadi igraju
nacionalnog suvereniteta s dva policijska čamca postaju problem
koji se tiče cijele Europe.
(Foto: RTL)
Slovenska policija prijeđe sredinu zaljeva i brani hrvatskim
ribarima da love…
… onda dođe hrvatski patrolni brod, a slovenski se makne. Na to
se više-manje svode “incidenti” koji su se preko vikenda dogodili
u ovom zaljevu ili vali, za koju bi netko neupućen mogao
pomisliti da je bogom dano mjesto za ribolov. Hrvatski ribari,
kao i vlast, ne priznaju nikakvu arbitražu.
“Imamo podršku kolega ribara iz cijele Hrvatske i svi su spremni
da dođu na granicu. Nadam se da neće trebati, ali ako će trebati,
ćemo uskoro to napraviti”, kazao je Ecio
Kocijančić, ribar iz Savudrije.
Izvještaji o prolazu slovenske topovnjače Triglav, perjanice
njihove flote, iz međunarodnih voda u luku Kopar sigurno ne
pomažu u spuštanju tenzija. U Piranu, pak, rijetki ribari tvrde
da, kao i dosad, ne prelaze sredinu zaljeva.
“Dok oni to ne riješe među sobom, ja mislim da ćemo mi još biti
ovako, svak na svojoj strani. A najbolje bi bilo ovako kako je
sada, ne znam, u politiku se baš ne razumijem”,
dodaje Dušan Kmetec, ribar iz Pirana.
Koliko se oni, političari, razumiju u rješavanje vječnih
bilateranih pitanja, tek moraju pokazati. Slovenski
premijer Miro Cerar stigao je na
granicu, Piranski zaljev nije ni pogledao, nego je obilazio ljude
koji žive uz kopnenu granicu.
Uz poneki zalogaj,objašnjavao im je što nakon presude.
“Da ne bismo stvarali neke napetosti, treba sve raditi strpljivo
i ustrajno. Ne smijemo previše brzati”, poručuje slovenski
premijer.
Ipak, zbog spomenutih incidenata krenula je razmjena diplomatskih
nota, koje i sami premijeri otvoreno nazivaju uobičajenom
praksom.
“Već je to tradicionalna metodologija proteklih godina, gdje
Hrvatska dostavi prosvjednu notu Slovenije, ponekad Slovenija
dostavi notu Hrvatskoj, ali moja glavna poruka je da kroz dijalog
moramo nastaviti rješavati otvoreno granično pitanje sa
Slovenijom”, kazao je Andrej Plenković,
predsjednik Vlade.
“Slovenska strana se tu zadržala na našoj polovici zaljeva, naši
policajci nisu prekoračili dosadašnje okvire. Znamo da
implementaciju moramo izvršiti ogranizirano, pravnim putem i u
dogovoru s Hrvatskom. I zato šaljemo notu u Zagreb da želimo što
prije početi s tim dogovorima”, rekao je Cerar.
I tako se sada čeka susret Plenkovića i Cerara u Ljubljani idućeg
tjedna na kojem Slovenija želi dogovor o implementaciji odluke
koja je za Hrvatske beznačajna. Dok se s veličinom zaljeva
sprdaju na društvenim mrežama, smještajući ga u, recimo, brački
kanal, ne čudi da njemački dnevnik Die
Welt cijeli spor naziva idealnom temom za
nacionaliste, a austrijski Der
Standard još izravnije – razmaženom dječjom
politikom.