Na današnji dan prije 22 godine počela je završna oslobodilačka
vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su
nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja
u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i
oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4.
kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na
jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630
kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj
Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada
Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon napada predsjednik
RH Franjo Tuđman uputio
je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je
pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz
jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim
zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani
su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku
vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je
neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na
Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok
nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao
i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima
5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske
vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske
pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila
20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac,
Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini
Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na
međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici
dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i
5. korpusa ABiH,
general-bojnik MarijanMareković i
general Atif Dudaković.
Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH
razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova
humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje
su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod
zapovjedništvom
generala Ratka Mladića,
ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik,
Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza
hrvatski ministar
obrane Gojko Šušak objavio
je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom
pukovnika Čedomira Bulata,
zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko
14 sati označen je kraj operativnoga dijela te
vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju
Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi
slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je
bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje
od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što
je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju
Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog
centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika
hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih
je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko
puta veći”.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni
blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se
i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,
te 22. obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja” svečano će
se obilježiti u petak 4. i subotu 5. kolovoza u Kninu,
u organizaciji Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane
RH i Ministarstva unutarnjih poslova.