Sindikat traži povećanje mirovina svim umirovljenima nakon 1.
siječnja 1999. za 19 posto, promjenu modela obiteljske
mirovine, uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50
posto bruto minimalne plaće, uvođenje državne naknade za
starije osobe koje nisu stekle mirovinu, novi model usklađivanja
mirovina i ukidanje zakona kojim se uvodi porez na nekretnine dok
se ne urede zemljišne i posjedovne knjige.
Paketom zahtjeva iz područja zdravstva traže da se
zdravstvenu riznicu ne vraća u državni proračun, da se zadrži
državno dopunsko osiguranje pri HZZO-u i da se ne poskupljuje
dopunsko zdravstveno osiguranje. Sindikat traži i pokretanje
redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije
osobe, uvođenje povjerenstva za umirovljenike, posebnog
pravobranitelja za starije osobe i reformu drugog mirovinskog
stupa u dobrovoljni stup.
Više od polovice umirovljenika s mirovinama ispod
linije siromaštva
“Hrvatska, izgleda, ne voli svoje starije”, rekla je predsjednica
SUH-a Jasna Petrović, upozoravajući na pogubnu statistiku po
kojoj više od 50 posto umirovljenika ima mirovine niže od
linije siromaštva, koja iznosi 2085 kuna.
Tužno je što smo najgori u regiji od svih zemlja bivše
Jugoslavije, Mađarske i Italije jer imamo udio mirovina u plaći
od tek 38 posto, što je gore i od Bosne i Hercegovine, gdje
mirovina u prosječnoj plaći sudjeluje sa 43,5 posto, Kosova 47
posto, Srbije 50 posto, Crne Gore 56 posto, Slovenije 60 posto i
Makedonije 62 posto.
“Te brojke dobro govore u kojoj mjeri smo deprimirani,
degradirani i diskriminirani”, rekla je Petrović, dodavši da je
strmoglavi pad započeo 2010., kad je tadašnja premijerka Jadranka
Kosor ukinula na dvije godine usklađivanje mirovina, što je
poslije nje nastavio Mirando Mrsić iz tzv. Kukuriku
koalicije. Hrvatska je tako pala na dno siromaštva Europske
unije, u kojoj su od nas siromašniji samo Bugari.
“To ne bi bilo tako strašno da umirovljenici nisu budućnost
mladih, a ta budućnost je tužna, to je budućnost sakupljača
plastičnih boca. S takvom budućnosti mi vam ne možemo ostaviti
ovu zemlju u nasljeđe i mi se toga sramimo u ime vlasti”, rekla
je Petrović.
Upozorila je na pad životne dobi u Hrvatskoj zbog rastućeg
siromaštva. Dosad smo imali prosječnu dob od 81 godinu života za
žene i 78 godina za muškarce ali je to počelo padati uslijed
umiranja zbog bijede. Umiranje je započelo ubrzano rasti već
2015. kao posljedica siromaštva i bijede, nemogućnosti liječenja,
očaja, ovrha i svega što tlači i muči starije ljude, kaže
Petrović.
Veliki broj samoubojstava među starijim
građanima
Posljedice se prepoznaju čak i po broju samoubojstava jer, iako
stariji od 65 godina čine 18,6 posto stanovništva, među
samoubojicama ih je čak 40,1 posto. Ističući to kao još
jednu bizarnost, Petrović je rekla da u medijima, umjesto da se
stavi fokus na plaće i mirovine, stalno ostajemo zarobljeni u
prošlosti i govorimo o partizanima i ustašama.
Postavljanje barijere siromašenju umirovljenika od Hrvatske traži
i Europska komisija, koja već tri godine upozorava na
preniske mirovine i traži da se mirovine po posebnim propisima
usklade s općim propisima. Zbog toga traže uvođenje minimalne
mirovine koja ne bi smjela biti niža od 1600 kuna i uvođenje
nacionalnog dodatka za starije osobe, koji imaju sve zemlje u
Europi.
Čim je Mađarska uvela taj dodatak, broj osoba u zoni rizika
od siromaštva starijih od 65 godina pao je na samo 4 posto, dok
je u Hrvatskoj na 31,2 posto.
Zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić upozorio je
da 100.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500
kuna, a da 57 posto umirovljenika ima manju mirovinu od
prosječne mirovine koja iznosi 2314 kuna.
Sindikat prosvjede organizira u Zagrebu kod Manduševca, u Puli na
Trgu Portarata, u Splitu na Zapadnoj obali, u Osijeku na Trgu
slobode, u Slavonskom Brodu na Korzu i u Zadru na Poljani Pape
Ivana Pavla II.