Za nekoliko godina kuna definitivno ponovno odlazi u povijest, a
Hrvatska će dobiti novu nacionalnu valutu. Krajem ovog
mjeseca
hrvatska Vlada i Hrvatska
narodna banka objavit će namjeru uvođenja eura u
što skorijem roku.
U idealnom scenariju, a to je scenarij da sve što moramo
napraviti napravimo 2018., u Europsku monetarnu uniju bi mogli
ući već 2022.
Koliko je Vlada sposobna u godinu i po
dana ispuniti sve uvjete to je pitanje za Vladu, ali euro
nesumnjivo dolazi – a kad dođe, bit će promjena koje će svatko od
nas osjetiti. Netko će na njemu zaraditi, netko izgubiti.
1. siječnja 2007. naši se susjedi dobro
sjećaju. Tolare su tad zamijenili
za eure. “Prošlo je mirno, ali
poskupilo je sve za duplo”, ističu slovenski građani.
“Za 5.000 tolara, to je nekih 20 eura, u dućanu si dobio hrpu
stvari, a sad ono 20 eura… Cijene su se povećale, a plaće
smanjile”, pričaju nam Slovenci.
No Slovence demantira njihova državna
uprava. Slovenski državni statistički zavod je izračunao. Od
uvođenja eura cijene su u prosjeku u Sloveniji porasle za oko 20
posto. No istovremeno, rasle su i prosječne plaće, i to za oko 30
posto.
Istina je doduše da su neki proizvodi poskupjeli više. Točno se
zna – šalica kave u Sloveniji je za 50
posto skuplja nego 2007. A dobro se zna da kavu obožavaju
iHrvati…
Cijena kave u Hrvatskoj iznosi osam kuna, preračunato u eure,
prema današnjem tečaju to je jedan euro i šest centi. Mnogi
brinu da bi se nakon uvođenja eura u Hrvatskoj to jednostavno
moglo zaokružiti na euro i pol ili dva.
Ekonomski stručnjaci raznih su mišljenja, neki smatraju cijene bi
mogle rasti, drugi vjeruju da neće. Sami građani o euru ovako:
“Ne daj Bože”.
“Mislim da mi još nismo sposobna država za uvesti euro”, ističe
dio građana.
Uvođenje eura? Sve najbolje! Ionako sve obračunavamo u
eurima, ja ne znam za što kune služe”, smatra drugi dio građana.
Kako god bilo ispred Hrvatske je još dug put. Da bi uvela euro –
mora ispuniti kriterije iz Maastrichta.
Prije pristupanja eurozoni prati se stabilnost cijena mjerena
stopom inflacije, stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope.
Deficit proračuna ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a javni
dug veći od 60 posto. Upravo taj posljednji, najveća je
prepreka.
“Hrvatska se nalazi preko 80 posto BDP-a, međutim isto tako valja
spomenuti da ta pravila predviđaju i jedan alternativni scenarij,
ako postoji dugoročniji trend smanjenja za 1/20 od viška,
onda država može nastaviti i započeti ukupno te pregovore o
pristupanju eurozoni”, objašnjava nam Zdeslav
Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U svakom slučaju, objašnjava Šantić – država bi morala provesti
reforme, pogotovo onu javne uprave, zdravstvenog sustava. A
uvođenje eura bi imalo i svojih dobrih strana.
“To bi smanjilo i percepciju valutnog rizika i u svakom slučaju
pridonijelo bržem poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje, što onda
znači povoljnije zaduživanje ne samo države, nego i svih domaćih
sektora”, ističe Šantić.
Zajedničkom valutom trenutno se koristi 340 milijuna ljudi u 19
od 28 država članica. Velika
Britanija i Danska nisu
ga uvele, a među sedam zemalja koje euro tek trebaju uvesti je
i Hrvatska, a kao godina uvođenja predviđa
se 2022.
“Hrvatska je potpisala uvođenje eura, samo je pitanje kada, bez
prejudiciranja kada bi se on dogodio, ja sam siguran da će i
hrvatskim izvoznicima i gospodarstvenicima značiti određeni
plus”, izjavio je nedavno Zdravko Marić,
ministar financija.
Građanima bi trebale pasti kamatne stope, a Goran
Aleksić objašnjava što bi se prilikom same
konverzije trebalo dogoditi s kunskim kreditima.
“Svi kunski krediti će se konvertirati po tečaju koji će biti
važeći na taj dan kad se konverzija radi, ako je promijenjiva
kamatna stopa nekako će se trebati preformulirati, a fiksna
kamatna stopa je fiksna kamatna stopa. Tako bi to trebalo
izgledati”, kazao nam je Goran
Aleksić (SNAGA), saborski zastupnik.
Za one koji tek dižu kredite, Aleksić odgovara – kunski kredit s
fiksnom kamatnom stopom je najmanje rizičan kredit.
O budućem uvođenju eura o RTL
Direktu je govorio predsjednik Hrvatske udruge
banaka Zdenko Adrović.