Povodom godišnjice mandata Andreja
Plenkovića, u 30 minuta intervjua s
premijerom Zoran Šprajc pokušao
je otkriti može li on u iduće tri godine mandata učiniti da
Hrvatska bude bolja zemlja nego što je dosad bila, može li
Hrvatska biti zemlja u koju se ljudi vraćaju a ne samo zemlja iz
koje ljudi odlaze.
Premijeru evo dosta uzbudljiva godina iza vas i nas, ali
evo i uzbudljiv dan, možete li prokomentirati ovaj iznenađujući
obrat da nitko od osumnjičenih u slučaju Agrokor nije dobio
pritvor, da je sud defacto opalio dosta veliku pljusku Državnom
odvjetništvu?
Pa ja već rekao da ne komentiram procese koji su u tijeku.
Evo i Ivica Todorić vas opet
proziva zbog tog sastanka u Vladi neposredno uoči ove akcije
privođenja, što ste dogovorali na tom sastanku?
Sasvim je jasno da politika HDZ-a ni na koji način ne utječe na
rad policije, odvjetništa… A što se tiče sastanaka
vikendom pa imamo sada situaciju da je predsjednica otišla u
Moskvu, predsjednik Sabora je u Kanadi, ja sam bio u Bruxsellesu
i imali smo normalne konzultacije. Nitko se ne bi čudio da dođe u
nedjelju i zatekne nas tamo.
Vjerujete li da će se Ivica Todorić na kraju odazvati
pozivu Dorha i vratiti u Hrvatsku ili će čekati
izručenje?
To je na njemu.
Dosta ste se hvalili i sa Lex Agrokorom danas i ajde
složit ćemo se da je taj zakon bio nužno zlo, ali bojite li se
pravnog kaosa koji će uslijediti kada dođu tužbe i bojite li se
da će dio tog računa na kraju ipak platiti porezni obveznici , to
je po mnogima dosta realna opcija? Vi ste pravnik …
Naša procjena je bila da odgovarajući zakonski okvir koji pokriva
stečajno zakonodanstvo nije dovoljno dobar za kompaniju koju
imamo od sistemskog značaja. Ta je kompanija i dalje u
privatnom vlasništvu, a moram reći da niti jedna lipa poreznih
obeznika od travnja do sada nije potrošena i da je uloga države
da bude svojevrsni facilitator I to putem izvanredog
povjerenika koje je imenovao trgovački sud.
No, mnogi smatraju da je problem samo zamrznut na godinu
dana i da će eskalirati?
To jednostavno nije točno, izvanredni povjerenik angažirao je
posebne savjetnike, pravne i finacijske stručnjake, vjerovničko
vijeće… Razgovara se kako provesti restrukturiranje i
nagodbu.
Navodno će izručenje iz Velike Britanije biti jako teško
obzirom na specifičnost pravnog poretka, mogu li oni ignorirati
europski uhidbeni nalog?
Iako su se oni izjasnili na referendumu sve dok su članica
trebaju poštivati sve statute koji postoje na razini Europske
unije, a jedan od njih je i europski uhidbeni nalog.
Je li Božo Petrov na kraju ipak napravio dobro kada ga je
namamio u Banske dvore na onaj sastanak i otovrio tu
temu?
Gospodin Petrov koristi medije u žalu što više nije predsjednik
Sabora kako bi opisao detalje s pojedinih sastanaka. To je njegov
stil. Politika Vlade je bila da se temeljito informiramo kad smo
bili svjesni dimenzije problema. Od četiri scenarija: ne činiti
ništa, nacionalizirati, dati sredstva ili ići sa zakonom –
odlučili smo se s onim što je jedino bilo moguće.
Ruske banke su već davno blokirale Agrokorovu imovinu u
Srbiji, a nekidan i u BiH, hoće li se u rješenje tog dijela
problema uključiti Vlada ili je to sve ostavljeno Anti Ramljaku?
Agrokor polako postaje i politički problem…
Vlada je sa svoje strane prenijela drugim vladama u susjednim
državama sve aspekte koji se odnose na zakon o izvanrednoj
upravi, sve smo temeljito pojasnili. Sberbanka nastoji doći do
svojih sredstava, tražbina. Međutim, svi ti procesi se vode
protiv kompanije, ne protiv hrvatske države. Bili su razgovori
Ministarstva gospodarstva i diplomacije s nizom ministara u
susjednim zemljama, gdje smo objasnili da je bit Vladinog
angažmana što nije došlo do domino efekta, tsunamija na
financijskim sustav, dobavljače, radnike…
Zašto u delegaciji s predsjednicom u Rusiju nije otišla i
potpredsjednica Vlade Martina Dalić, sigurno je mogla pomoći u
razgovorima oko Agrokora, vi je niste pustili ili ju ona nije ni
zvala?
Nadam se da su razgovori predsjednice Republike i ruskog
predsjednika Putina išli za tim da Sberbanka kao jedan od
najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i da se aktivno uključi
u proces restrukturiranja i nagodbe jer imaju sve informacije.
Očekujem da ovaj današnji sastanak imati pozitivan efekt na
njihove stavove kroz proces restrukturiranja.
Potpredsjednica Vlade je bila prije desetak dana u Moskvi i
pripremila je ovaj posjet kada je riječ o gospodarskim pitanjima.
Svatko radi svoju ulogu.
Jeste li vi i predsjednica uopće razgovarali o ovom
njenom posjetu Rusiji, ili svatko radi po svome? Takve su
špekulacije…
Naravno da smo koordinirali taj posjet. Špekulacije su čudo, kad
bi država funkcionirala po špekulacijama slabo bi funkcionirala.
Vlada je pružila punu potporu organizaciji, sadržaju, sporazumima
ovog susreta.
Što se događa sa Slovenijom? Miro Cerar uvrijedio se na
vaš govor u UN-u – ovaj tjedan vam je poslao pismo u kojem vas
zove na nastavak dijaloga… jeste li mu odgovorili?
Ne bih rekao da se uvrijedio. Što bi bilo da se bilo tko u
Hrvatskoj osjeti pogođenim kada Slovenija javno kaže blokirat
ćemo Hrvatsku u pristupanju OECD-u. Hrvatska vanjska politika
nema refleks blokiranja susjeda ili traženja problema u stavovima
drugih država. Imamo refleks dobrosusjedske suradnje i dijaloga.
Znate da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u vrijeme
pristupnih pregovora kada je od strane Slovenije bilo blokirano
14 poglavlja. Prošlo je češko predsjedanje bez iti jednog
otvorenog i zatvorenog poglavlja. Bili smo primorani na to.
Uložili smo značajna sredstva, angažirali najbolje stručnjake,
ušli smo u dobroj vjeri. Arbitražu je kompromitirala druga
strana. Ta teza da Hrvatska da ne poštuje međunarodno pravo je
netočna. I to je bila moja prilika na Općoj skupštini UN-a. Ja
sam tu da štitim hrvatske interese i da na tom ključnom
vanjskopolitičkom forumu to artikuliram što je istina i što je
hrvatski stav i to ću činiti uvijek
Ja sam već odgovorio kolegi Ceraru pismom i podsjetio da sam još
prigodom posjeta Ljubljani 12. srpnja izrazio želju da on dođe u
Hrvatsku kako bismo razgovarali o otvorenom pitanju granice i
svim drugim otvorenim pitanjima koje postoje između dvije
prijateljske zemlje. Upravo je dogovor kolege Cerara, Junckera i
mene 29. travnja omogućio da naše granične policije mogu prijeći
sa sustavnih na ciljane kontrole. Efekt – 100 milijuna noćenja,
17 milijuna dolazaka, 11 milijardi eura prihoda od turističke
sezone.
Ajmo se vratiti na rezultat rada Vlade, Vi ste danas ovih
zadnjih godinu dana u Saboru prikazali dosta idilično, sat
vremena ste hvalili i sebe i vašu Vladu, rekao bi čovjek ovdje
cvatu samo ruže i cvijeće, ali bojim se da se dobar dio građana s
tim ne bi složio… ne bi se sigurno složilo onih 150.000 koji su
otišli iz Hrvatske? Ima li nešto s čim ste vi
nezadovoljni?
Ja sam pristupio ovom izvješću koje sam dužan podnijeti vrlo
detaljno i temeljito. To nije samo izvješće mene osobno, nego
očitovanje svih resora Vlade. Taj govor kada ga u miru pročitate
je vrlo sadržajan, argumentiran i precizan. Uvijek se može više i
bolje. Objektivno govoreći, u ovom trenutku ova tema koja se
odnosi na Agrokor koja je sama po sebi reformski proces (nisam
uzalud koristio riječ čistilište) uzela je jako puno vremena. Ovo
je šansa za transformaciju poslovnih odnosa u Hrvatskoj. Ako
pogledate učinke porezne reforme: veća potrošnja građana,
rasterećenje gospodarstva, rast BDP-a, smanjivanje javnog duga,
izlazak iz procedure prokomjernog deficita, rast izvoza… Svi ti
podaci govore da su svim makroekonomski trendovi pozitivni.
Ali teško ih je povezati s rezultatima rada ove Vlade,
oni su počeli tijekom Milanovićeve Vlade, s čime on nije imao
veze, nego su se otvorile granice EU-a, ekonomija je
krenula…
Dakle, ništa, mi kao da nismo bili tu?
To će vam reći svi ekonomisti…
Neće vam svi reći. Reći će vam oni koji lakonski komentiraju
stvari, koji će reći nije do vas nego je neka nevidljiva ruka sve
to napravila. Zar mislite da se proračunska disciplina odvija
sama po sebi? Ne odvija se. Sve se odvija s određenom svrhom i
dinamikom. Moj je cilj bio da ova kriza s kojom smo se suočili, a
ona sigurno nije do moje Vlade, nije utjecala na ključne
pozitivne trendove. Rejting agencije gledaju je li u zemlji
stabilan politički sustav, predvidiv pravni sustav ili je to
zemlja u kojoj može napraviti poslovni plan i ostvariti u takvom
okruženju svoje poslovne ideje. Takvu zemlju želim i na tome
radimo.
Dio od toga što kažete stoji, ali stoji i činjenica da
nas je u vašem mandatu prestigla Bugarska po standardu
stanovništva…
Gledajte, Bugarska i Rumunjska su već deset godina u Europskoj
uniji. Koriste EU fondove puno dulje nego mi, veće su. One
inicijalne muke su prebrodile. To i mi radimo. Sad smo na 47
posto raspisanih natječaja iz okvira koji je 10,7 milijardi eura,
moj je cilj da u iduće tri godine sve novce povučemo. Trendovi
koje ima su izrazito dobri, a nismo zaboravili ni na socijalnu
uključenost i solidarnost. Povećali smo minimalnu plaću,
dogovorili se s javnim i državnim službenicima. Zaposlenost je za
50.000 ljudi veća.
No, što vi mislite zašto ljudi odlaze iz
Hrvatske?
Mi smo zemlja koja polako dolazi kraju tranzicijskog razdoblja.
Da smo tranziciju apsolivirali ne bi nam se dogodio slučaj
Agrokor, koji nam se sada događa. Jednostavno činjenica je da
ulaskom u Europsku uniju imamo i slobodu kretanja, sve se to
lakše korsti, a dio njih želi otići i dio života provesti u
zemlji gdje će više zaraditi.
Kažu da je prva godina mandata najbolja godina za
napraviti bolne rezove i početak reformi, vi ste je potrošili bez
da ste započeli ijednu ozbiljnu reformu? Niti u zdravstvu, niti
javna uprava, niti pravosuđe?
To su strukturne reforme. Spomenuo sam danas u govoru koje smo
sve zakone donijeli. Nije realno da u ovakvoj godini, u kojoj se
puno toga dogodilo, svi problemi hrvatske tranzicije dođu na
dnevni red. Mandat traje četiri godine, htio sam osigurati
političku stabilnost, da nam se drugi ne smiju. Daleko smo mi od
političke kulture Italije, gdje su česti izbori, jer kod njih
sustav funkcionira. Za našu zemlju je politička stabilnost bilo
kakvog iskoraka, rasta i razvoja. Zato smanjivanje tenzija i
podjela je važno. Hrvatska nije ista kao prije godinu dana.
Posebno po ozračju u zemlji.
U Mostu kažu da se i HDZ i SDP nereformske stranke, koje
samo žele zadržati Status Quo i svoje privilegije i da ste po
tome potpuno iste stranke, dobar dio građana na izborima im je
dao za pravo?
Kad sam došao HDZ je bio na 20 posto, sad stojimo na 34. Oni
stoje na onome na čemu stoje. Naš rejting je na razini Kurza,
Merkel, Macrona. Dakle, ono što mainstream stranka mora biti. Sve
iznad toga je čudo i tu držim stabilnost. Most ima određene
ideje, ambicije, projicira to s lokalne na naciolne razine,
trebaju jedno vrijeme prilagodbe. Njih sam doživio s puno
simpatija. Ali to je kao jedan veliki široki ljevak u koji mnoge
interesne skupine ubacuju svoje ideje. S obzirom na nedostatak
filtera kod njih – to im sutra postaje javna politika. Tu je
razlika nas i njih kao prosvjedne stranke. Moj angažman je da
učinim zemlju stabilnom, u kojoj mainstream stranke grade
povjerenje u sebe i institucije.
Ali nemate stabilnost u Saboru, imate dvije, tri ruke
više od polovine, svaki zakon je problem za
izglasavanje…
Zašto mislite da je to problem? Imali ste već u Hrvatskoj većina
za jedan glas. Zašto je to problem?
Za bolne rezove, ozbiljne reforme – oni su problematični
ako imate takvu većinu…
Koji to zakon nećemo moći provesti kroz ovu većinu. Ne spominjete
činjenicu da je oporba uvjetovala izbor ustavnih sudaca, što je
obveza Sabora, pa to je opstrukcija i problem. To je logika
improvizacije a ne načela zakonitosti. Zakoni su pisani da ih
Sabor provodi. Želim da se Agrokor rasvijetli do najsitnijih
detalja, hoće li to biti u formi povjerenstva ili odbora,
svejedno je. Ne radi se o tome hoće li glavni državni odvjetnik
nešto reći, nego se radi o zakonu i onome što zakon kaže.
Vratimo se malo na ove reforme. Nema reforme bez ozbiljnih
rezova, ono što vi sada u Vladi očito radite je da koristite ovaj
dobar ekonomski trend i zapravo proračun i dalje samo postaje sve
veći i veći. 500 milijuna kuna za branitelje, zaposleno je tisuću
novih ljudi u državnoj upravi. Opet je ministarstvo obrane neki
dan raspisalo natječaj za 70 ljudi, ministarstvo branitelja za 50
ljudi, dokle ta državna uprava može rasti i dokle će ljudi koji
rade kojih je sve manje to moći hraniti?
Podaci konkretni, prije dvije godine imali ste oko 55 400, danas
imate oko 55 900 zaposlenih, dakle radi se o 500 ljudi. Ove
godine raspisani su natječaji za otprilike do 1000 ljudi koji će
biti isključivo zaduženi za provedbu europskih projekata i
fondova. Vodite računa 85% sredstava za njihove plaće dolaze iz
tehničke pomoći iz europskog proračuna, dakle ne koštaju direktno
europski proračun. Drugi dio o kojem se radi je korištenje one
formule 2 za 1, dakle dva koja odu, jedan se zapošljava. To su
minimalne razlike za ukupan broj. Ono što želimo je racionalnost,
funkcionalnost, proračunsku disciplinu…
Da, ali to se na proračunu ne vidi, nitko nije dobio
manje, svi su dobili više…
Oprostite, s te strane ono što rješavam su politički prioriteti.
Evo kažete da li smo u prvoj godini donijeli neku stratešku ili
bolnu odluku. Činjenica da smo i predsjednica RH i parlamentarna
većina, ali i oporba, uključujući i SDP i Most, bili za to da se
ide u nabavu borbenih zrakoplova. To je odluka koja se nije
htjela donijet zadnjih 20 godina. Mi smo donijeli u prvoj godini…
Pa nije bolan, ali je opet trošenje novaca…
U današnje vrijeme, sigurnosno u globalnom smislu, nova
strategija nacionalne sigurnosti, sustav domovinske sigurnosti i
odluka da idemo sa tim da Hrvatska zadrži sposobnosti ratnog
zrakoplovstva je strateška odluka koju…
Nije sporno, ali nije bolna.
Oprostite, ali to nije jednostavna odluka. Zašto ju nisu donijele
vlade prije mene? Kalkulirale su, bilo ih je strah. Mi smo je
donijeli u političkom suglasju.
Jel točno da je ministar Krstičević s onom ostavkom
prijetio samo zato da bi dobio u proračunu jer je ministar Marić
toga tjedna srezao proračun upravo za nabavku zrakoplova i dok mu
se to nije vratilo, da je zbog toga zapravo prijetio
ostavkom?
Ma nema veze. Mislim, ako ćemo sad ići na bazi kuloara je li
točno što je netko nekom rekao, to može biti simpatično, ali to
možemo nakon emisije uz kavu. To jednostavno nije, Damir
Krstičević ono što je napravio glede ministarstva obrane, a i mi
politički kao vlada, mi smo nakon 6 godina prvi put digli
sredstva za obranu. Pa vi znate da je trend izdvajanja za obranu
i sigurnost da se ide prema 2 posto. Prema tome idemo postupno u
tom smjeru. Što se tiče hrvatskih branitelja, mi smo u kampanji
obećali da idemo na jedinstveni zakon, to smo predložili,
procedura je u saboru, mislim da smo to dužni onima koji su…
Kada govorimo o bolnim promjenama, mislio sam i na porez
na nekretnin od kojeg ste odustali, čim se skupila jedna peticija
od 100 tisuća ljudi, ajmo sad odustati od promjena.
Dajte mi šansu da to objasnim. Postoji zakon o lokalnim porezima,
jedan od poreza predviđenih tim zakonima je bio porez na
nekretnine, ali to nije onaj vrijednosni porez na nekretnine o
kojem je bila rasprava prije nekoliko godina. Ovdje je bila ideja
samo zamjene komunalne naknade porez na kuće za odmor, spomenička
renta…
I ekonomisti su rekli da je to jedan od racionalnijih
poreza, dakle da se porez sa rada premjesti na kapital na
imovinu.
Što se tiče prihodovne strane, zvao se on porez na nekretnine ili
komunalna naknada, neke velike razlike ne bi bilo. Ono što u
politici u jednom trenutku morate osjetiti je da li je svrhovito
inzistiranje na jednoj temi ili je dobro da se ona još jednom
sagleda da vidimo koliko je to prihvatljivo.
Ali pet godina se već sagledava ta tema.
Ali različit je koncept. Ono što je bila rasprava prije nekoliko
godina, o čemu je govorila vlada SDP-a, vrijednosni porez na
nekretnine, to vam je recimo porez u Francuskoj gdje imate
vrijednu nekretninu pa da vidite kad vam razrežu porez na
nekretnine po tom sustavu u odnosu na ovo što je komunalna
naknada, to su neusporedive kategorije. I zato mislim da smo
napravili dobro zbog vezanosti te kulture našeg naroda na
nekretnine, smatram da u komunikacijskom smislu nismo dovoljnu
pozornost kad se donosio cijeli paket 16 poreznih zakona
posvetili ovome jer su bile druge teme važnije, i porez na
dohodah i porez na dobit itd.
Porez na PDV će biti manji iduće godine, to ste
obećali?
Mi smo obećali to u kampanji i ukoliko se proširi fiskalni
kapacitet otvoreni smo i za to smanjenje.
Mirovine ste obećali da će biti na 60% prosječne plaće do
kraja mandata, trend je obratan.
Ne nije. To je cilj do kraja mandata. Kako je obratan ako sam vam
sada rekao da smo mi prva vlada koja je povećala mirovine za 2,5%
više nego itko od 2008.?
Plaće su rasle više.
I prosječna plaća je narasla i minimalna plaća je narasla jer smo
mi povećali više jednom nego SDP-ova vlada uz tri godine.
Ono što ovu vladu karakterizira i zadnje 2-3 godine u
Hrvatskoj je sve veća opterećenost ideološkim podjelama. Jača
konzervativno-katolički pokret, ima tu i političkih ambicija, s
nekima ste se i vi u HDZ-u sreli, kako to komentirate?
Pa živimo u demokratskom društvu, jasno je da se artikuliraju
različiti pokreti, nevladine udruge prerastaju u političke
stranke, ljudi imaju političke ambicije.
Bojite li se da će HDZ tu izgubitio dio glasača?
Ne, to je ono što sam rekao. HDZ je stranka koja je narodnjačkog
demokršćanskog karaktera, stranka koja je dio najjače političke
obitelji na europskoj razini, stranka koja ima najveću bazu,
najvišu postignuća ali i najviše grešaka. Međutim, snaga jednog
kredibilnog HDZ-a koji vraća povjerenje u ono što radi u odnosu
na sve one aktere koji bi rado došli u prostor desnog centra,
bojim se da to s ovakvom politikom HDZ-om, s otvorenim i lijepim
transferom koaliranja prema liberalima i narodnjacima, pogledajte
i Angela Merkel ide koalirati s liberalima kao što je koalirala
prije, mislim da otvaramo nove prostore suradnje, nove modele i
mislim da je to dobro za Hrvatsku.
Što mislite o 170 tisuća potpisa predstavnika incijative
ProLife i Vigilare za zabranu pobačaja?
Ako se nešto zove inicijativa ProLife to je onda inicijativa za
život. Stav HDZ-a o tome je vrlo jasan, nemoguće je u Hrvatskoj
danas u 21. stoljeću ići s time da dođe do generalne zabrane. To
nije realno, ono što želimo je da se to izbjegava što je više
moguće.
Hoćete li zakonski pooštriti uvjete za pobačaj?
Imamo ja mislim još dvije godine da nakon ove dugo dugo godina
očekivane odluke ustavnog suda pripremimo novi zakon.
Kritiziraju vas da ste arogantni prema
neistomišljenicima, oporbi, novinarima?
Stvarno se trudim da niti u jednom trenutku ne prijeđem granice
koje bi krivo mogle biti doživljene. Od stresa smo se malo i
udebljali u ovih godinu dana, jer kad radite 14 sati dnevno na
dan to je tako a ništa pozitivno ne dobivate na stol. Onda se to
vidi i osjetim ali to je takav posao koji morate izdržati. A
olaktona je okolnost što imam i dvoje male djece.
Neki kažu i da ste tašti, ne volite čuti
kritiku?
Kako ne bih volio, oni koji me bolje poznaju znaju da volim
razgovarati i da ne volim podilaženje, dapače. Mislim da je
to ključ da međusobno moramo biti korektivi
i nema osobite koristi da vam netko govori
što vi želite čuti.
Imate dvoje male djece stiglente li se baviti
njima?
Možete misliti koliko je supruga zadovoljna po tom planu, da
između 6 i 8 ujutro mogu biti pomoć u kući.
Supruga se ne pojavljuje često s vama u
javnosti? Odlučili smo da obiteljsko pojavljivanje nije
naš plan, a ona se sjajno nosi sa brojnim zadaćama.
Suprugu ste upoznali u Saboru, je li bilo romatike
tamo? Bilo je to čudo tada, nije to bila jedna jedina
štorija iz tog mandata. Pritom mislim na kolegu Mesića.
