, docent s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu.
Hrvatska već sada, procjenjuje, nema niti četiri milijuna
stanovnika, a broj umirovljenika je zajedno s brojem
nezaposlenih, navodi Šterc, jednak broju zaposlenih. Drugim
riječima, na svakog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedna
nezaposlena osoba, dok je zabrinjavajući i odnos između
zaposlenih i neaktivnog stanovništa – učenika, studenata, budući
da svaki zaposleni građanin Hrvatske ‘nosi’ još i dva neaktivna
stanovnika.
Registar stanovništva
“Razlika između ulaska stanovništva u radni kontingent i izlazak
iz njega, nadalje, iznosi oko 10.000 ljudi, što znači da deset
tisuća više izlazi iz radnog kontingenta nego što ih ulazi, a to
je potencijal radne snage, potreban za budućnost Hrvatske. Još će
sljedećih petnaest godina iz radnog kontingenta u umirovljenički
ulaziti oko 10.000 stanovnika više. Pritom, sad u umirovljenički
kontingent ulaze generacije kojih je godišnje rođeno više od 50
tisuća, dok će za petnaestak godina umirovljenici postajati
generacije koje su brojile manje od 50 tisuća novorođenih”,
zabrinut je demograf. Udio stanovništva iznad 65 godina će, kaže,
za deset godina biti dvostruko veći nego udio mladog
stanovništva, do 19 godina starosti.
“Kad sve to zbrojite, procjene kažu da zdravstveni i mirovinski
sustav može izdržati još pet godina, teško i nakon toga. Dodatan
je problem to što naš zdravstveni sustav ima 150 tisuća
osiguranika više nego što Hrvatska ima stanovništva. To znači da
i nestalno stanovništvo ima ulaz u zdravstveni sustav – ljudi
koji žive, moguće, vani, a kod nas koriste zdravstvene usluge jer
su besplatne”, navodi Šterc.
Već 25 godina, kako kaže, poziva na stvaranje ‘registra
stanovništva’, kojim bi se usporedilo koliko je ljudi u
mirovinskom, a koliko u zdravstvenom sustavu, odnosno koji bi bio
temeljna baza za sva planiranja, pa tako i sljedeće popise
stanovništa. Koliko nam je takva revizija potrebna, kaže Šterc,
govori i podatak o tome da oba zavoda – Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje i Hrvatski mirovinski zavod – registriraju
umirovljenike, no njih je u HZMO-u oko 155.000 više nego u
HZZO-u.
Na ‘zdravorazumsko’ pitanje koje se nameće – zašto da potičemo
natalitet kad za mlade nema posla – Šterc odgovara kako
korelacija između povećanja nataliteta i zapošljavanja jest
velika no demografsko je propadanje, napominje, nemoguće
spriječiti isključivo povećanjem zapošljavanja.
“Da je tako, Njemačka nikad ne bi imala demografskih problema, a
ima, gotovo kao i Hrvatska. Demografska problematika je temelj
gospodarstva, a to je nešto što naši političari itekako dobro
razumiju, no ništa oko toga ne žele poduzeti. Njemačkoj godišnje
nedostaje između 800 i 900 tisuća ljudi – radne snage, što je
posljedica potpune nebrige o demografskoj problematici. Cijela
Europa – financijeri i ekonomisti, mislili su da to mogu
rješavati imigracijom no ne mogu”, navodi Šterc za
Novi list. Ništa nije moguće popraviti, napominje, bez
povećanja zaposlenosti, ‘ali to treba platiti’.