Nakon predsjedničkih izbora, na kojima je pobijedio Zoran
Milanović, ušli smo u godinu u kojoj se održavaju i parlamentarni
izbori.
RTL vam, u suradnji s Promocijom plus, ekskluzivno donosi
prve ovogodišnje rezultate CRO Demoskopa. Rezultate donosi i
analizira Damira Gregoret.
Nakon pune četiri godine vodstva HDZ-a, prvi izbor građana u
siječnju je – SDP. Da su se parlamentarni izbori održali odmah
nakon predsjedničkih, SDP bi zaokružilo najviše birača – 27,8
posto. To je gotovo 3 postotna boda više nego u prosincu (25,2
posto), a više od 10 u usporedbi s prošlogodišnjim siječnjem kada
je SDP bio na tek 16 posto.
HDZ je od prosinca pao za pola postotnog boda, a zbog rasta
SDP-a, vladajuća stranka pala je na drugo mjesto s 26,9 posto
potpore (prosinac 2019. – 27,3 posto). Iako je prednost SDP na
razini statističke pogreške, ovo je prvi put da stranka koju vodi
Andrej Plenković nije relativni pobjednik. Posljednji put SDP je
na prvom mjestu bio početkom 2016., kada je predsjednik HDZ-a bio
Tomislav Karamarko. Treći izbor, umjesto liste Mislava
Kolakušića, ponovno je – Most, stranka koja je podržala Miroslava
Škoru. Bira ih 5,6 posto ispitanika, no u odnosu na prosinac (6,2
posto) i tu je vidljiv pad.
Škoru su podržavali i Hrvatski suverenisti koji su u studenom
udruženi u političku stranku. Bilježe rast u odnosu na prosinac i
sada su na 3,9 posto (prosinac 2019. – 3,2 posto). HSS, koji
planira na parlamentarne izbore izići sa SDP-om, bilježi blagi
pad – bira ih 3 posto ispitanika (prosinac 2019. – 3,1 posto).
Istu potporu ima Nezavisna lista Mislava Kolakušića (siječanj
2020. – 3 posto, prosinac 2019. – 6,6 posto), no tu je vidljivo
da se nakon predsjedničkih izbora potpora toj listi prepolovila.
Sličnu potporu, čak i sličan rast od pola postotnog boda, bilježi
i Živi zid (siječanj 2020. – 2,1 posto, prosinac 2019. – 1,5
posto) i stranka njihova bivšeg člana Ivana Pernara (siječanj
2020. – 2 posto, prosinac 2019. – 1,5 posto). Ispod toga, uz
nastavak trenda pada je i HNS, stranka koja je u vladajućoj
koaliciji i koja najavljuje samostalan izlazak na parlamentarne
izbore iako su na 1,7 posto (prosinac 2019. – 2 posto).
Trend pada nastavlja i stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana
Bandića. Stranka vladajuće koalicije, ali i stranka koja je
podržala Grabar-Kitarović na izborima, sada je na 1,4 posto
(prosinac 2019. – 1,7 posto). IDS je nešto ispod toga, 1,3 posto
(prosinac 2019. – 1,4 posto), baš kao i stranka Pametno (prosinac
2019. – 1,1 posto).
HSLS (siječanj 2020. – 0,8 posto, prosinac 2019. – 0,7 posto) s
novim vodstvom blago raste, ali su i dalje ispod 1 posto. Baš kao
i HSU (siječanj 2020. – 0,7 posto, prosinac 2020. – 1 posto),
stranka koja također namjerava na izbore sa SDP-om, no ta stranka
bilježi blagi pad. Isti rejting imaju i Neovisni za Hrvatsku
(siječanj 2020. – 0,7 posto, prosinac 2019. – 0,7 posto).
Ispod jedan posto su još dvije stranke s lijevog spektra: Start
(siječanj 2020. – 0,7 posto, prosinac 2019. – 0,6 posto), i Glas
(siječanj 2020. – 0,5 posto, prosinac 2019. – 0,6 posto).
Ostalih je 3,7 posto (prosinac 2019. – 3,1 posto), a nezanemariv
je postotak neodlučnih – gotovo 13 posto (siječanj 2020. – 12,9
posto, prosinac 2019. – 12,5 posto).
Sve su ovo znakoviti podaci uoči zbijanja redova za parlamentarne
izbore za koje se SDP, na krilima pobjede Zorana Milanovića, već
ozbiljno sprema. Točan tajming izbora ovisi prije svega o HDZ-u,
a znamo da bi se uskoro u toj stranci trebali održati i
unutarstranački izbori, a sve su glasniji Plenkovićevi kritičari.
U prosincu je na vrhu liste najpozitivnijih političara bio
premijer Andrej Plenković, a u siječnju ga je s vrha smijenio
prošlog tjedna izabrani predsjednik Republike Zoran Milanović.
Čak dvostruko više ispitanika nego u prosincu smatra da je Zoran
Milanović najpozitivniji političar – 16,7 posto (prosinac 2019. –
8,3 posto). Na drugom je mjestu premijer i predsjednik HDZ-a
Andrej Plenković, tako misli 14,3 posto ispitanika, s time da i
on bilježi rast preko tri postotna boda u odnosu na prosinac
(11,2 posto).
Pad, nešto ispod postotnog boda, vidljiv je kod Miroslava Škore
koji je najavio osnivanje nove političke platforme. Njega kao
najpozitivnijeg političara vidi 6,7 posto ispitanika (prosinac
2019. – 7,4 posto). Tek iza njega je, formalno još uvijek
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona bilježi pad od čak pet
postotnih bodova u odnosu na prosinac, sada ju pozitivno
ocjenjuje manje od 4 posto ispitanika (siječanj 2020. – 3,6
posto, prosinac 2020. – 8,7 posto). Usporedbe radi početkom
prošle godine šesterostruko više ispitanika tako ju je
ocjenjivalo.
U top deset prvi je put ušao i Dario Juričan s 2,7 posto. Nešto
manje ima europarlamentarac Mislav Kolakušić (2,4 posto), od
prosinca se doslovno prepolovio broj ispitanika koji ga pozitivno
ocjenjuju (prosinac 2019. – 4,8 posto). Istodobno je više onih
koji čelnika Mosta, Božu Petrova pozitivno ocjenjuje (siječanj
2020. – 2,2 posto, prosinac 2019. – 1,3 posto), a raste pozitivan
doživljaj i Ruže Tomašić (siječanj 2020. – 2 posto, prosinac
2019. – 1,4 posto).
Na začelju ljestvice su ministar financija Zdravko Marić
(siječanj 2020. – 1,3 posto, prosinac 2019. – 2,1 posto), Dalija
Orešković (siječanj 2020. – 1,2 posto, prosinac 2019. – 0,7
posto), a zadnji, deset je Davor Bernardić, predsjednik stranke s
najvišim rejtingom koji bilježi pad pozitivnog doživljaja
(siječanj 2020. – 1,2 posto, prosinac 2019. – 1.8 posto).
Da je najpozitivniji – Nitko izjasnilo se nešto manje ispitanika,
ali i dalje nezanemarivih 16,9 posto. Ostalih je 4,7 posto, ne
zna 15,7.
Na listi najnegativnijih političara, kao i u prosincu, na vrhu je
Andrej Plenković. Tako misli 21,6 posto ispitanika, postotni bod
više nego prošlog mjeseca (prosinac 2019. – 21,1 posto). No,
veliki skok negativnog doživljaja vidljiv je kod gradonačelnika
glavnog grada. Milana Bandića dvostruko više ispitanika nego u
prosincu smatra najnegativnijim političarom, više od 10 posto
(siječanj 2020. – 10,1 posto, prosinac 2019. – 5 posto).
Slično kao i izabranog predsjednika Zorana Milanovića (siječanj
2020. – 10 posto, prosinac 2019. – 14,5 posto) koji je doduše za
gotovo 5 postotnih bodova smanjio negativni doživljaj kod
ispitanika. Istodobno raste broj onih koji smatraju da je
Milanovićev nasljednik u SDP-u – najnegativniji. Davora
Bernardića tako vidi 4,2 posto ispitanika (prosinac 2019. – 3
posto).
Kolinda Grabar-Kitarović kao da je nestala iz fokusa, pa dok smo
vidjeli da je manje onih koji ju pozitivno ocjenjuju, tako je čak
trostruko manje onih koji ju negativno ocjenjuju (siječanj 2020.
– 3,5 posto, prosinac 2019. – 9,6 posto).
U fokus je zato došao Milijan Brkić (siječanj 2020. – 2,9 posto,
prosinac 2019. – 0,3 posto) koji se u drugom krugu aktivirao oko
njezine kampanje, ali odmah i najavio mogućnost da se kandidira
za šefa HDZ-a. U odnosu na prosinac značajno više ispitanika,
gotovo 3 posto, negativno ga ocjenjuje. Gordan Jandroković je na
istome (siječanj 2020. – 2,4 posto), a u top deset negativaca je
i, već godinama u politici neaktivni, Ivo Sanader (siječanj 2020.
– 2,3 posto, prosinac 2019. – 0,8 posto).
U nepoželjnom su društvu i Gordan Maras (siječanj 2020. – 1,8
posto, prosinac 2019. – 1,7 posto) i Milorad Pupovac (siječanj
2020. – 1,5 posto, prosinac 2019. – 2,4 posto).
Da su svi političari negativni smatra nešto manje ispitanika –
7,8 posto. Ostalih je 3,1, ne zna 17,8 posto.
I za kraj ocjena građana: nakon što su na izborima prošlog tjedna
poručili da žele promjene na Pantovčaku ocjena Vladi u zadnjoj
godini mandata je blago viša – 2.26 (prosinac 2019. – 2,23
posto), a raste i prosječna ocjena rad Sabora – nešto preko 2
(siječanj 2020. – 2,03 posto, prosinac 2019. – 1,93 posto) što bi
značilo da građani smatraju da je najbolje kada – ne rade jer su
zastupnici na stanci od sredine studenog a tek se idućeg tjedna
vraćaju u klupe.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 7.
do 11. siječnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300
punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu
pouzdanosti od 95 posto.