Kada je prije godinu dana u Ministarstvu obrazovanja otkrivena
zaposlenica s lažnom diplomom, ministrica Blaženka Divjak
zatražila je od svih škola i učeničkih domova da provjere
vjerodostojnost diploma i svjedodžbi svojih zaposlenika.
Otkriveno je da je u sustavu obrazovanja do ove godine radilo čak
35 osoba s krivotvorenom diplomom ili svjedodžbom, a broj bi
mogao biti još i veći budući da se za oko 11 tisuća zaposlenih
rezultati provjere još čekaju.
U zagrebačkoj Upravnoj školi provjerene su sve
diplome. Lažnih nije bilo, ipak, falsifikate nije lako odmah
prepoznati.
“Na razgovoru za posao gotovo je nemoguće utvrditi da li je
vjerodostojna nečija diploma, s obzirom da se za razgovor prilažu
fotokopija, tek prilikom zasnivanja radnog odnosa se donosi
originalna diploma ili ovjerena od javnog bilježnika”, rekla je
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana
Hitrec.
No, čak 20 žena i 15 muškaraca različitih godišta i predmeta koje
su, očito bez kvalifikacija predavali, uspjeli su prevariti
sustav. 18 ih je krivotvorilo diplome, a 17 svjedodžbe.
“Većina njih je dosta dugo radila u školama, imali smo primjere
osoba koje su preko 20 godina radile u sustavu na temelju
krivotvorenih isprava. Imali smo čovjeka koji je proglašen
Ponosom Hrvatske, a imao je krivotvorenu diplomu”, izjavila je
Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.
Svi su završili s otkazom i prijavom DORH-u što sindikati
pozdravljaju, ipak pitaju se zašto se tako ne provjeravaju
diplome i ostalih u javnim službama, ali i u državnoj upravi.
“Nas u sustavu odgoja i obrazovanja ima najviše u sustavu javnih
službi i vađenje van svake lažne diplome zapravo blati i
stigmatizira zaposlenike u sustavu javnih službi”, rekla je Ana
Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Čak 86 posto odgojno obrazovnih ustanova je provjerilo diplome
zaposlenih, no neki su fakulteti taj dodatni posao naplaćivali od
70 do 400 kuna po diplomi, što je razljutilo ravnatelje.
“Smatramo da je naplaćivanje provjere vjerodostojnosti diploma
školama potpuno neprimjereno i po tome smo se nekoliko puta
obratili ministrici znanosti i obrazovanja da učini sve da se to
ne naplaćuje, međutim to nije bilo moguće”, poručila je Hitrec.
A 28 ustanova nije provjerilo niti jednu ispravu.
“Pitali smo zašto nisu poslali neki su rekli da su razlozi
financijske prirode, za što smatramo da je potpuno neopravdano,
znači nikad nismo više financirali naše škole nego što je to do
sada”, rekla je Divjak.
Zanimljivo je da je čak 60 ravnatelja provjerilo isprave svojih
zaposlenika, ali ne i svoje. Oni će, uz ovih 28 ustanova koje su
se oglušile na upute ministarstva biti prve na udaru Prosvjetne
inspekcije.