Interventna policajka na terenskom radu u Vukovarsko-srijemskoj
županiji proživjela je neugodnu i ponižavajuću
noć. Cijelu noćnu smjenu seksualno ju je uznemiravao
nadređeni. Na javnu ispovijest pred našim kamerama odlučila se
nakon što je on oslobođen na sudu. Zbog prirode njezina posla
zamolila je zaštitu identiteta.
“Moj nekakav vid svega ovoga zašto ja sad vama dajem izjavu je iz
razloga ako barem jedna osoba prijavi i ako sud konačno donese
odluku da je to stvarno krivo
ponašanje i to osudi, onda ja smatram da je ovo
imalo učinka i da sam vama dala izjavu bez obzira što drugim
medijima nisam davala izjave, ali da se možda na taj način nekome
pomogne”, rekla je policijska službenica.
U njezinom slučaju sud nije pomogao. Napasnik je oslobođen pod
obrazloženjem da se radilo o samo jednom događaju. Pred našom
kamerom policajka se prisjetila detalja te noćne smjene.
“Tu su išla njegova nagovaranja gdje je on spustio svoje sjedalo
pa mi je rekao da i ja napravim isto. Ja nisam htjela. Onda se
podbočio na svoju desnu ruku, a s lijevu ruku je stavio na moje
bedro. Govorio je da je on specijalac, da se on naradio, da se on
na**** pi***. Ispitivao me zašto ja to ne želim. Ja
sam pokušala odmaknuti njegovu ruku na
mjenjač, onda je počeo opet, pa mi je opet prošao rukom po bedru.
Nakon toga, sjećam se da sam gledala ravno i da me je primio za
glavu i okrenuo prema sebi i pokušao me poljubiti. U tom trenu
sam izašla iz automobila”, rekla je policijska službenica.
Nakon što se vratila u automobil, njezin šef je nakratko zaspao,
a zatim se maltretiranje nastavilo kroz cijelu noćnu smjenu, od
ponoći do šest ujutro.
“Išao je van iz vozila jedanput u toku noći, išao se pomokriti.
Tu se vratio u vozilo i rekao je meni da sam mu mogla pomoći.
Nakon toga smo krenuli u neki normalniji razgovor gdje sam ja
pokušavala razgovarati o obitelji, o nekim nevezanim temama,
čisto da smiri tu svoju tenziju koja
je trajala od ponoći. Međutim, on se stalno vraćao, njemu su sve
žene lijepe, svaka žena nešto ima, da on kad vidi ženu njega
zanima dal’ joj pi*** uska ili široka, kako dojka žene stoji u
njegovoj ruci, zašto se ja pokrivam, da li se sramim svojeg
tijela, da li on može probati kakve ja dojke imam, da je on
primijetio dan prije kad smo se vidjeli u ophodnji da nosim
jedinicu ili dvojku grudnjak, da mi on to može reći da li je to
istina ili nije, da je on primijetio moju crnu kosu, zelene oči i
malu crnu sportsku napetu guzicu. Tu je još govorio o tom svom
varanju da je on bivši specijalac, i takve stvari i to je trajalo
do kraja smjene”, rekla je policijska službenica.
Drugo jutro odlučila je reći zapovjedniku što se dogodilo. Uz
podršku njega i ostalih kolega ohrabrila se sve prijaviti.
“Znam kolegice iz drugih službi koje su doživjele takve stvari,
ali nisu se usudile nikad ništa reći.
Ja sam imala podršku, prijatelja, obitelji i ljudi na poslu.
Međutim, svi su indirektno govorili: ‘Pa zašto to tjeraš ako je
prvi put?’ Znači, on je bio proglašen da nije kriv kad sam ga ja
gonila po službenoj dužnosti. Nisam mogla to pustiti”, rekla je
policijska službenica.
“PU Vukovarsko-srijemska je odmah reagirala i policijskog
službenika iz tog događaja udaljila sa službene dužnosti, također
su nadležni proveli propitivanje svih okolnosti i utvrdili da je
teže prekršio disciplinsku mjeru tako što se nedolično ponašao u
službi, zbog toga smo pokrenuli disciplinski postupak putem suda
u Osijeku koji je nakon svih procesa predmetnog kaznio,
sankcionirao uvjetnom kaznom prestanka državne službe”, rekao je
glasnogovornik PU Vukovarsko-srijemske Dragoslav
Živković.
Ubrzo je ipak vraćen na posao, a zatim je iskoristio uvjete za
prijevremenu mirovinu. Državno odvjetništvo u
Vukovaru kaznenu prijavu protiv njega
je odbacilo.
“Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima (tada Općinsko
državno odvjetništvo u Vukovaru) je 7. ožujka 2016. donijelo
rješenje o odbačaju kaznene prijave. Rješenje je doneseno u
skladu s važećom pravnom praksom i shvaćanjem kojim se kazneno
djelo razgraničavalo od prekršaja kada se javljalo kao ponovljeno
spolno uznemiravanje počinjeno zlouporabom odnosa nadređenosti”,
odgovorili su iz Državnog odvjetništva RH.
Državno odvjetništvo je nakon odbačaja kaznene prijave podnijelo
optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru. No, uporna
da istjera pravdu oštećena policajka
je sama preuzela kazneni progon, pa je državno odvjetništvo do
okončanja njezinog postupka predložilo sudu da pokrenuti
prekršajni postupak zaustavi. Država ju je ostavila prepuštenu
samu sebi.
“Ona je tu kao žrtva stekla snage i hrabrosti preuzeti kazneni
progon, kad ga je preuzela je bila u jednoj iznimno teškoj
poziciji jer je stala u cipele Državnog odvjetništva na jedan
figurativan način i zastupala optužbu koju je trebala zastupati
RH jer je u interesu RH da kazni počinitelje kaznenih djela i da
pošalje tu jednu univerzalnu poruku kako počinitelju kaznenog
djela tako i svim građanima”, rekla je
odvjetnica Sanja
Bezbradica Jelavić.
Državno odvjetništvo je tu poruku propustilo poslati, a Općinski
sud u Vukovaru oslobodio je policijskog šefa uz gotovo isto
obrazloženje: ‘Radilo se o samo jednom događaju.
Sutkinja Anica Filipović žrtvi je
dosudila troškove suđenja.’
“Ja sam ostala šokirana, nakon svih naših akcija i zajedno sa
‘Spasi me’ i dugogodišnjim svojim radom, uvijek nas netko
iznenadi svojom sudskom presudom ili činom što ja isto smatram
nedopustivim, da je Državno odvjetništvo odbacilo jer mislim da
je to trebalo goniti po službenoj dužnosti, a ne privatnom
tužbom”, rekla
je Sanja Sarnavka iz
Zaklade Solidarna.
“Moralo se tumačiti drugačije, sud je donio oslobađajuću odluku
upravo iz ovih razloga jer je tumačio propis na način da je djelo
potrebno ponoviti više puta. Kao prvo kad propise tumačite morate
ih tumačiti teleološki u skladu sa smislom i svrhom u koju su
doneseni i sukladno propisima koji su po svojoj pravnoj snazi
iznad zakona, a to su konvencije koje obvezuju RH. Sud je
propustio tumačiti ovu konkretnu zakonsku odluku na takav način”,
rekla je Bezbradica Jelavić.
Na presudu je javno reagirao i ustavni sudac Goran
Selanec koji je između ostalog napisao:
“Stajalište da ‘samo jedno’ seksualno
uznemiravanje nije kaznenopravno
dovoljno – pa stoga implicitno niti ne može
povrijediti ljudsko dostojanstvo u mjeri koja zaslužuje
kaznenopravnu reakciju društva – ostavlja dojam mehanizacije
izuzetno važnog antidiskriminacijskog jamstva s ciljem
pojednostavljivanja tog jamstva u primjeni. Ako
pojednostavljivanje radi lakše primjene osiromašuje zaštitni
potencijal zakonske odredbe onda se otvara problem.”
A da problem postoji također je vrlo jasno dao do znanja i
predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji
se, što je vjerujemo nezabilježen slučaj, pred našom kamerom,
dakle, javno ispričao policijskoj djelatnici zato što je izgubila
spor.
“Ja sam se prije svega htio, u ime sudbene vlasti, ispričati
policajki zato što je to zaista bila jedna pogrešna presuda gdje
je napravljen jedan klasičan previd, koji mi suci ne volimo kad
se tumači mehanički sudska praksa. Ovdje je sutkinja pogriješila,
nije vodila računa o kriminalnoj količini djela i primijenila je
jednu sudsku praksu koja se nikako
nije smjela primijeniti”, rekao je predsjednik Vrhovnog suda Đuro
Sessa.
No, ova isprika teško će popraviti nepravdu koja je ostala
neispravljena.
“Jako loše, prvo me bilo sram, kao ženu. Nije bilo silovanja,
nije bilo čina za koji se svi toliko jako love. Posramljena sam
bila, on mi je bio nadređeni, on me trebao upoznati s okolišem
gdje smo mi bili, gdje mogu doći osobe koje smo čekali, pokazati
mi uređaj s kojim smo radili. Trebala sam imati neku
sigurnost jer sam otišla od doma, bila sam na terenu bez svoje
obitelji, s kolegama, nije to baš jednostavno. Ostavila sam doma
dijete. Dođete na teren da odradite te svoje smjene za koje ste
plaćeni najbolje što možete i onda se dogodi takva situacija samo
zato jer ste žena u uniformi jer netko
smatra da vam to može napraviti i to nadređena osoba”, rekla je
policijska službenica.
“Kolegica ne može snositi nikakve štetne posljedice zato što je
tako protumačila zakon jer kad bi bilo suprotno onda se
jednostavno ne bi moglo suditi, ali cijela ta situacija kad se
sad gleda unatrag, mi na Vrhovnom
sudu mislimo, i ja osobno, da je tu trebalo
pokazati malo više sluha, malo više takta i malo više osjećaja za
samo djelo koje se počinilo, za žrtvu i način na koji se to
dogodilo”, rekao je Sessa.
Nakon što je napasnik
oslobođen optužbe, a žrtvi dosuđeni sudski
troškovi, teška srca odlučila je odustati od prava na žalbu.
“Ja nisam dalje nastavljala sa žalbom, makar sam se jako dvoumila
da li bi ili ne bi. Međutim, vjerujem da bi se sve to sve nekako
kopiralo, znači on opet ne bi bio proglašen krivim, moji troškovi
bi narasli. Meni je odvjetnica rekla da ja moram
njemu pokriti troškove,
njegovom branitelju i samom sudu i iz tog razloga sam stala sa
svime”, rekla je policijska službenica.
Takav razvoj događaja potaknuo je Sanju Sarnavku da pomogne
mladoj policajki. Preko Zaklade Solidarna novac za
troškove prikupljen je preko noći.
“Gospođa Sanja mi se javila, s tim da je ona rekla da žele bar
pokriti troškove. Gledajte, uopće nisu bitni ti troškovi, to je
jako lijepa gesta, zahvaljujem se prvenstveno njoj i svima koji
su dali bar kunu, zbilja su me šokirali
pozitivno. Ali uopće nije stvar u tome, stvar je da ja
bih bila zadovoljna da sam dobila taj papir da je on kriv”, rekla
je policijska službenica.
Njezini odvjetnički troškovi stajali su je šest tisuća kuna, a
sudski i troškovi obrane
okrivljenika prijeći će i deset tisuća.
“Koja se to poruka šalje svim bivšima dobro da nisi prijavila i
budućima nemoj biti luda jer postoji mogućnost da budeš kažnjena.
Ali je ispalo da je ovom našom akcijom ljudi su ustvari
uspjeli prepoznati nepravdu i ispalo
je da smo u 24 sata skupili duplu sumu od željene i kad sam joj
to javila ona se rasplakala”, rekla je Sarnavka.
Pomoć je ponudila i odvjetnica Sanja
Bezbradica Jelavić koja je
uvjerena da ovaj slučaj ne smije ovako završiti.
“Ja smatram da je toj ženi povrijeđeno pravo na pošteno suđenje,
zajamčeno čl.6., pravo na privatni i obiteljski, i da je prema
njoj postupano ponižavajuće, znači povreda članka 3. Europske
konvencije i sve je to skupa povezano s jednim diskriminatornim
aspektom, obzirom da su djela spolnog
uznemiravanja neovisno o tome što se mogu počiniti
prema bilo kome, statistički gledano ona teže pogađaju žene, pa
se tu radi i o određenom obliku diskriminacije”, rekla je
Bezbradica Jelavić.
“Neovisno sad, ovaj dio medija mi nije baš ugodan, samo je
otvorilo te rane koje su nekako bile spremljene nakon te presude
i svega, ali da se to opet ponovi, opet bih to
napravila. Zato jer stvarno smatram da to nije u redu.
Pogotovo me boli taj dio da sam bila u uniformi”, rekla je
policijska službenica.
Seksualno napastovanje ili uznemiravanje jedan je od najčešćih
oblika seksualnog nasilja koje se najrjeđe
kažnjava. Obuhvaća neželjena spolna ponašanja koja ne
uključuju nužno fizički dodir, ali osobu dovode u neugodan i
ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama. Ključni element
je da ga provodi osoba s pozicije moći.