“Mijenjat ćemo zakone, postrožiti borbu protiv dilera i
organiziranog kriminala”, zagrmio je nekidan
premijer Andrej Plenković u Splitu,
nakon što se danima u Hrvatskoj govori kako su ljudi izgubili
vjeru u institucije, da je Split grad slučaj, da se zna i tko su
dileri i tko kriminalci, a nitko ne poduzima ništa.
Pa se Direkt malo pozabavio
brojevima i sa stručnjacima i pokušao odgovoriti na
pitanje – kako se država nosi s organiziranim kriminalom.
Još prije dva mjeseca policija je u stanu jedne od žrtava
trostrukog ubojstva u Splitu pronašla kokain i heroin, ali tada u
zatvoru nije završio. Pretresom stanova nakon ubojstva, policija
je ponovno pronašla kokain u stanu. Da je sustav na vrijeme
odradio svoj posao možda bi danas sve bilo drugačije. Predsjednik
Vlade svojom je izjavom 18. siječnja podigao dosta
prašine:
“Mijenjat ćemo zakone ako treba, postrožiti borbu protiv onih
koji raspačavaju drogu, protiv onih koji se
bave organiziranim kriminalom. Protiv onih
koji nam mlade navode na devijantna ponašanja.”
Bivša ministrica socijalne
skrbi Bernardica Juretić,
koja se dugi niz godina bavi ovisnostima o drogama, tvrdi da nije
problem u zakonima već u politici.
“Ja sam s kritikom vezano uz izjavu gospodina Plenkovića htjela
svratiti pozornost vezano uz politiku borbe protiv ovisnosti u
Hrvatskoj. Ako se sjećate, prije dvije godine Ured za droge
trebao se pripojiti Ministarstvu
zdravstva pa nisu znali šta će s njim. Pa su ga
pripojili Zavodu za javno zdravstvo”, kazala je Juretić.
Što se ubojstava tiče lani ih je bilo 30, a 2018. 22. Ali ako
uspoređujemo s 2017. i 2018. taj je broj dvostruko
manji. Kad smo kod droge, u MUP-u lani su imali 2871
slučaj zlouporabe droga, 2018. 2274, 2017. 2589., a 2016. 2838.
slučajeva.
“Raširenost zlouporabe droga prvenstveno počiva
na korupcijom uvjetovanoj lošoj
penalnoj politici. Ja ću vam reći jedan konkretan slučaj, 800
grama kokaina je nađeno kod jednog počinitelja kaznenog djela. On
je dobio samo jednu godinicu zatvora i godinu dana uvjetno”,
rekao je Vlaho Orepić, bivši ministar
unutarnjih poslova.
Državno odvjetništvo u svojem godišnjem izvješću lopticu
prebacuje na policiju i kaže da je broj podnesenih prijava
zbog zlouporabe droga u
padu zbog manjeg broja istraga koje provodi policija i nedostatka
dokaza. Pa je tako 2016. podneseno je 1550 prijava, 2017. 1291, a
2018. 1172. za prošlu godinu još se čeka izvješće.
“U svakom slučaju je gore stanje u odnosu na statistiku. Mi
nemamo statističke pokazatelje koliko je osoba involvirano u samu
zlouporabu bilo da se radi o ponudi ili potražnji za drogom”,
ističe Dubravko Klarić,
stručnjak za kriminalistiku.
Ako je broj zapljena droge veći to ne mora značiti da je i
količina veća. Policija je 2019. imala 188 slučajeva zapljene
heroina, odnosno 21 kilogram. Isto tako, 2018. bilo je više
slučajeva zapljene, ali je ukupna količina bila manja. Lani je
policija imala 582
slučaja zapljene kokaina,
odnosno 21 kilogram. Ujedno, 2018. je bilo 456 slučaja sa 108
kilograma kokaina. Kada govorimo o marihuani lani je bilo preko
6600 slučajeva gdje je palo preko 2,5 tone. Godinu prije bilo je
preko 7000 slučajeva gdje je palo 4,6 tona marihuane.
“Velika je istina ono što se kaže je da male slučajeve rješava
pravosuđe, a velike politika. Tome treba pogledat u oči. DORH i
policija taj
istražno represivni postupak moraju
značajno staviti na stranu prevencije”, pojasnio je Orepić.
Iz MUP-a pak poručuju da su fokusirani na
slučajeve u kojima padaju krupne ribe jer jedini na
takav način sprečavaju dolazak droge do uličnih dilera.