Gost Direkta bio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo i član Nacionalnog stožera,
doktor Krunoslav Capak.
Mnogi se pitaju kako se Italiji dogodilo da postane europski
Wuhan.
”Mi to ne znamo, ali vjerojatno je da je u početku epidemije
bilo propusta što je naglo skočio broj oboljelih. Talijani nisu
dali opis prvih slučajeva što je do tada u Italiji bio običaj, za
sve europske slučajeve – da li su došli iz Kine ili su se lokalno
zarazili. Mi više nemamo tu kontrolu. Oni tvrde da je sve počelo
u 11 sela u Lombardiji koje su oni kompletno zatvorili. Naravno,
ima i slučajeva okolo”, kaže Capak koji smatra da Hrvatska
postupa dobro.
Talijani su zatvorili škole, obustavili javna okupljanja, no
očito prekasno. Capak smatra kako je Hrvatska na vrijeme uvela
mjere epidemiološkog nadzora.
“Mislim i nadam se da nam se neće dogoditi Italija”, dodaje.
Slovenski premijer danas je kritizirao mjere koje je
Hrvatska poduzela.
”Oni imaju obavještavanje na granici plakatima, da se oni koji
dolaze iz zaraženih područja ako imaju respiratorne probleme jave
epidemiolozima. Mjere epidemiološkog nadzora ne poduzimaju jer
nemaju zasad niti jedan slučaj zaraze”, kaže Capak i ističe da je
samo pitanje trenutka kad će se i tamo pojaviti virus.
Dosad se pokazalo da su vjerska okupljanja pogodna za širenje
virusa, a Capak kaže da u Hrvatskoj još nisu razmišljali o
mogućim mjerama.
“Smatramo da sada sa samo tri slučaja nisu potrebni, ali imamo ih
na listi. Poduzet ćemo ih ako dođe do bržeg širenja.”
Kakve još mjere građani mogu očekivati?
”Radimo na tome da što ranije uhvatimo slučaj i njegove kontakte
i da ih pratimo. Mi to intenzivno radimo. Sve ostalo – zatvaranje
granica, zabrana javnih okupljanja… to još imamo u rezervi, i
sve te mjere dolaze u obzir”, poručuje.
Pacijente se u Hrvatskoj liječi lijekovima protiv HIV-a i ebole.
Capak kaže da nije kliničar tako da ne može reći jesu li
učinkoviti.
Upitan, je li realno očekivati da će se s toplijim vremenom
situacija promijeniti, Capak odgovara: ”Sve respiratorne
infekcije prenose se zimi kad smo u zatvorenom. Nadamo se da će
uskoro zatopliti, da će ljudi više biti na otvorenom i da će
prijenos bolesti biti teži”.
U slučaju potrebe, razmatra se izolacija bolesnika u Tomislavovom
domu na Sljemenu.
”Mi smo propisali karantenu za jedan poseban slučaj, radnika
koji je radio na kruzeru u Yokohami. On je hodao po kabinama gdje
su bili bolesni ljudi. Kasnije smo karantenu propisali za one
koji su bili u direktnom kontaktu s oboljelom osobom. Takve ljude
za koje je rizik oboljenja visok stavljat ćemo u karantenu. Mi
smo odmah na početku epidemije snimili naše kapacitete za
izolaciju i smještaj bolesnika. Imamo 31 bolnica koja ima
infektološke odjele i koja može 132 pacijenta staviti u
izolaciju. Ministar je sazvao ravnatelje bolnice i objasnio im
situaciju. Rezervnih kapaciteta imamo puno, ali nadamo se da to
neće biti potrebno”, zaključio je Capak.