Konačno smo doznali i Vladine mjere protiv
posljedica koronavirusa na gospodarstvo. Ima ih
ukupno 63, većina ih se odnosi na pomoć tvrtkama i građanima u
teškoćama dok traje kriza i za većinu je planirano da traju tri
mjeseca, plus još tri ako kriza potraje.
Neke od glavnih mjera su odgoda plaćanja poreza na dohodak i
dobit, kao i doprinosa, zatim bi država tvrtkama u teškoćama
plaćala iznos do visine minimalne plaće kako ne bi otpuštali
radnike, i tvrtkama, ali i radnicima u problemima banke će
odgađati plaćanja kreditnih rata, odobravat će se krediti za
posrnule tvrtke kako bi mogle financirati plaće, režije i druge
troškove.
Vladine mjere za RTL Direkt analizirao
je ekonomski analitičar Andrej
Grubišić. Upozorava da Hrvatska krizu ne dočekuje s
dobre pozicije.
“Hrvatsko gospdoarstvo u realnim terminima BDP-a nije ništa
puno veće nego 2008. godine i to nije ohrabrujući podatak.
Hrvatska je čvrsto zacementirana na dnu EU s Bugarskom po domaćoj
potrošnji i ima najamnju stopu radno aktivnog stanovništva.
Otrplike nešto ispod 70 psoto je direktno vezano uz to što će
napraviti državi”, rekao je Grubišić.
“Oni koji su donijeli ove mjere su krivi i za lošu
gospodarsku situaciju”
A nije oduševljen ni Vladinim mjerema. Treba ih, upozorava,
gledati vrlo objektivno.
“Jako ih je puno, čak 63. Možda prosječnom Hrvatu čini da je iza
toga velika količina napora, ali to šalje i poruku da je velk boj
njih samo pomicanje lijevo ili desno onoga što već postoji. Imamo
početnu poziciju kakvu imamo, a sigurno je da je na vladajućima
veliki dio krivice zašto je hrvatski poduzetnik 50 posto
slabiji. Nisu krivi za koronavirus, ali krivi su za poziciju. Ove
mjere su hrpa birokracije, a nijedna mjera neće
smanjiti poreznu presiju. Oni govore o odgodi poreza, potrebno
je smanjenje poreza je potrebno. Gospodarstvo neće pomaknuti
priljeve lijevi ili desno, ono će ih izgubiti”, naglašava
Grubišić.
One koje bi se možda mogle ponašati racionalno su
– banke.
“Banke bi reagirale i bez intervencije i razgovora s Vladom. One
će se radi vlastitog ekonomskog interesa ponašati
racionalno. Jer ‘ubiti’ klijenta je najgore, najgori klijent je
onaj koji ne može vratiti dug. Ići će proaktivnim mjerama, ne
radi nas ili Vlade, nego radi vlastitih interesa”, smatra
Grubišić.
“Vlada je trebala donijeti odluku o ukidanju predujmu poreza na
dobit te drugu stopu poreza na dobit za sve poreznike smanjiti na
12 posto, Također, sve trošarine treba smanjiti za 30 posto.
Nijedna od 63 mjere nije smanjenje poreza i državne potrošnje.
Ovakve stvari smo viđali i prije”, kazao je Grubišić.
Ipak, za kraj ima i jednu dobru vijest: “Što se tiče tečaja
kune, HNB ima 18, 19 milijardi deviznih rezervi. Jedna
stvari oko koje možemo biti, usuđujem se reći bezuvjetno
spokojni, to je stabilnost tečaja”.