“Ponovno odgode davanja, umjesto oslobađanja.” Tako su neki
gospodarstvenici komentirali jutros objavljene mjere za pomoć
gospodarstvu koje će, sada je to jasno, na globalnoj razini ući u
krizu težu od one iz 2008.
Više od 14.000 poslodavaca u Hrvatskoj već je zatražilo
isplatu minimalca, a ključne su mjere one najavljene prošlog
tjedna: odgoda isplate svih javnih davanja poput poreza na
dobit i dohodak i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje. Mjera predviđena za tri mjeseca, uz mogućnost
produljenja za još tri. Likvidnosti tih sustava osigurat će
država.
Isplata minimalne plaće svim zaposlenicima tvrtki koje zbog
koronavirusa otežano posluju, a nisu otpuštale radnike. Brzi
krediti, obradivi u 3 dana, do 25.000 eura s povoljnom
kamatom.
A da bi ostvarili pravo na pomoć, poduzetnici se trebaju
prijaviti putem sustava ePorezna ili web lokacije Piši mi. Uz
prijavu moraju potvrditi da im posao pati dokazima o
padu prometa, nemogućnosti narudžbi, otkazivanju rezervacija i
nemogućnosti isporuke.
O svemu ovome u RTL Direktu smo razgovarali s ministrom
financija Zdravkom Marićem.
“Za sada je važno da poduzetnici i poslovni subjekti nisu u
obvezi plaćanja doprinosa. Nitko ne zna koje su posljedice ove
krize. Bit će i druge mjere”, poručio je na početku Marić
odgovarajući na pitanje zašto nije došlo do stopostotnog
oslobađanja poreza za sve.
Na pitanje zašto zaziru od mjere oprosta Marić kaže:
“Ne zazirem. Država će pomoći. Javne financije su za izvanredne
okolnosti, sve čime raspolažemo ćemo koristiti”, poručio je
ministar.
Sveobuhvatni povrat poreza svima u privatnom sektoru? Nije li to
usitinu mjera koja bi nas spasila?
“Što se tiče ovih odgoda, poduzetnicima bi one trebale dati
zraka. S druge strane, likvidnost oni mogu naći kroz HAMAG,
HBOR, poslovne banke. Trudimo se da
kamate budu kroz jedan posto. Jako puno radimo da
pokušamo iskoristiti mogućnosti ovih promjena da napunimo fond za
subvencioniranje kamata”, poručuje Marić.
Mnogi kažu da je ovo što su danas predstavili u Vladi
više-manje kozmetika onoga o čemu smo proteklog tjedna
razgovarali baš u ovom studiju i u ovom terminu…
Mjere kreću
“Prošli tjedan smo mi najavili što planiramo učiniti, danas je
faza implementacije. Sada mjere startaju, startale su u sklopu
Ministarstva rada, danas kreću druge. Za još njih trebat
ćemo još koji dan. Maksimalno želimo pojednostaviti što je
god moguće, da bude prohodno. Treba u svakoj krizi gledati
pozitivne stvari. Treba jačati domaću proizvodnju. Ovo nam treba
otvoriti oči”, jasno će ministar financija.
Slovenci su otišli u drugom smjeru – smanjili su plaće državnim
službenicima za 30 posto. Je li opcija
smanjiti plaće u državnom sektoru?
“Sve je opcija. Nemojmo zaboraviti da smo među prvima
krenuli s fazom implementacije. Čim smo osjetili da se
sve ovo valja iza brda, već krećemo s mjerama. Rashodovna
strana proračuna će pokrivati sada samo ono što je bitno.
Mirovine nisu upitne?
“Mirovine nisu upitne. I točka”, rekao je ministar.
Ministar financija potvrdio je kako oko 70 posto zaposlenih ovisi
o Vladinim mjerama.
“Dobar dio, kad je kolega Aladrović prošli tjedan predstavljao
mjeru, radili smo na bazi 400.000 ljudi, prema nekim dodatnim
analizama koje smo radili, mogli bismo sad reći da je riječ o
600.000 ljudi. Samo do sada je 71.000 radnika. Mi smo danas
krenuli s poreznim mjerama, samo od jutrošnje konferencije 2000
zahtjeva i dvjestotinjak pitanja. Sve ćemo putem sučelja
koronavirus odgovarati i u najkraćem roku obrađivati”, rekao je
ministar.
”Nije nam namjera pokušati sve jednokratno
naplatiti”
Pojasnio je što te mjere konkretno znače za poreznog
obveznika.
“Recimo da početkom travnja podnosi zahtjev, Porezna uprava odmah
odgovara. Početkom svibnja želi isplatiti plaće, koristi mjere
kolege Aladrovića – 3250 kuna. Sav porezni teret on knjiži i
zadužuje tek za tri mjeseca. Kraj mjeseca dolazi mu na naplatu
obračun poreza na dobit od prošle godine, i to ulazi u odgodni
efekt. Nova akontacija poreza na dobit, HGK, sve mu dolazi u
odgodni efekt i tako tri mjeseca. Kada istekne tri ili tri plus
tri, nije nam namjera skočiti na tog poreznog obveznika i sve
pokušavati jednokratno naplatiti nego će se davati mogućnosti
beskamatne obročne otplate”, rekao je Marić.
Ističe kako u ovom trenutku nitko ne može procijeniti dubinu
krize, ali i da je Hrvatska spremna na sve mjere.
”Koliko god to zvučalo vrlo općenito, zaista jesmo. Razgovaram
sa svjetskim tržištima kapitala, razgovaramo o svim mogućim izvorima do kojih
možemo doći – to su domaći izvori. HNB smo od prvog dana pozvali
za stol….”
Treba što više upumpati u gospodarstvo
Upitan dokad Hrvatska može zadržati likvidnost, ministar
financija odgovara: ”Država u ovom trenutku ima nešto manje od
19 milijardi eura deviznih pričuva. Ima još u bankarskom sustavu
određenih rezervi. Trenutno je preko noći na bankarskom
tržištu 30-ak milijardi. Imamo uravnotežene javne financije
i nemamo pritisak velikih deficita kakve smo nekad imali. EU je
najavila nove programe i na njih računamo. Imamo europske i
međunarodne multilateralne organizacije, tržište kapitala. Sve su
to izvori na kojima tražimo izvore sredstava”.
Marić kaže da je cilj pribaviti što više jer će puno
toga trebati upumpati u gospodarstvo. Dodaje kako deficit nije
primaran.
”Jedna od inicijativa koju smo potaknuli jest da se ta pravila o
zaduživanju i deficitu privremeno odgode, da se da prostor
zemljama u ovim okolnostima da se može reagirati i proračunski”.
Potrošnja se mora nastaviti
Gospodarstvo će biti dobro ako potrošnja građana nastavi teći,
potvrđuje Marić. Istodobno, danas se iz Vlade moglo čuti da se
prestane s oglašavanjem proizvoda koji nemaju veze s prehranom i
higijenom. Kakva je to poruka proizvođačima?
”Kolega Božinović je na čelu Stožera i tamo su u fokusu
zdravlje i opstanak ljudskih života. Fokus je bio na tome da se
ljudi upozore da što manje izlaze van. Znamo i sami da nije
samo prehrana ta. Nećemo mi stati s kapitalnim investicijama koje
su u tijeku ili pri kraju. Zašto bismo sad potratili sve što smo
investirali kad to u konačnici ima najbolji efekt na gospodarstvo
i proračun?”, kazao je Marić.
Odgoda, a ne oslobađanje
Gospodarstvenici inzistiraju na oslobađanju, a ne odgodi. Marić
smatra da je efekt odgode dovoljno dobar da se sačuvaju radna
mjesta.
”U ovom trenutku je najvažnije znati da nisu u obvezi plaćati
poreze sljedeća tri, eventualno još plus tri mjeseca. Kakva će
daljnja dinamika biti, sigurno da će biti dodatno intenzivirana,
ali ne može se još pretpostaviti koliko, sigurno da ćemo nove
mjere najavljivati.”
Trenutno je oko 3000 ljudi više na Zavodu za zapošljavanje, a
koliko će ih još biti nakon ove krize, ni sam Marić ne zna.
Ponavlja kako je fokus Vlade na očuvanju radnih mjesta.
Hoće li država otpuštati?
Privatnici su već počeli otpušati radnike, a mnogi se pitaju hoće
li i država? Marić kratko odgovara: ”Vidjet ćemo. Država
je i u prošloj krizi održala svoju razinu zaposlenosti. Bilo je
određenih mjera štednje na rashodovnoj strani. Ovisno o
potrebama.”
Na kraju zaključuje da je ipak ”najvažnije osigurati
dovoljnu likvidnost na razini države da se može što više
upumpati u gospodarski sustav Hrvatske”.