Svjetski dan štednje – 31. listopada. Taj dan podsjeća da nije sve u trošenju te da koju kunu treba staviti i sa strane, za crne dane. Štedljivost, za razliku od škrtosti, svakako je vrlina. Štedjeti je dobro i poželjno stoga bi hrvatski građani trebali biti »vrli« i štedjeti, što i čine.
DJECA SU NAŠA BUDUĆNOST
Sa sloganom “Djeca su naša budućnost!” Karlovačka banka započinje obilježavanje Svjetskog dana štednje.
– Banka će 31. listopada Međunarodni dan štednje obilježiti druženjem s najmlađim sugrađanima, djecom karlovačkih vrtića i osnovnih škola. Također, naša banka djeci poklanja predstavu “U potrazi za slovom R” koja će se 31. listopada održati u Zorin domu, u dva termina, u 10 i 12 sati. Predstava je namijenjena prvenstveno djeci od 4-10 godina starosti. Nekoliko vrtićkih grupa ugostiti ćemo u poslovnicama banke gdje će djeca uživo vidjeti kako izgleda posao u banci uz poučne priče o štednji. Naša banka već više desetljeća vodi skrbničku brigu o Područnoj školi Ladvenjak OŠ Turanj pa ćemo tako i ove godine posjetiti učenike te škole, uručiti im prigodne darove kao i vrijednu donaciju školi. Nismo zaboravili ni naše vjerne štediše za koje smo u svim našim poslovnicama pripremili simbolične poklone povodom Dana štednje – kaže Ljiljana Movre, direktorica Sektora poslovanja sa stanovništvom.
Najstarija poslovna banka u Karlovcu građanima nudi više vrste štednje. U ponudi su Bonus štednja, Rentna štednja, Otvorena bonus štednja te Otvorena dječja štednja. Kontinuirano iz godine u godinu Banka zadržava istu razinu depozita što svakako odražava povjerenje građana u svoju gradsku banku.
ŠTEDIM I DARUJEM
Karlovačka banka je 2007. godine u suradnji s Karlovačkom županijom i Gradom Karlovcem, organizirala dvije humanitarne akcije pod nazivom Štedim i darujem. Prvu za Dječji odjel bolnice na Švarči kada je prikupljeno 1,210 milijuna kuna, a u drugoj akcija za novi dječji vrtić na Turnju, prikupljeno je 304.627,01 kuna.
Održano je više od 50 raznih humanitarnih aktivnosti a pjevač Toni Cetinski se koncertom u ŠSD također uključio u tu akciju. Koncert je održan na blagdan svetoga Nikole, 6. prosinca 2009. godine, pa je svratio i sv. Nikola u pratnji Krampusa. On se svim klincima i klincezama obratio s nekoliko prigodnih riječi, a ponekima je dodijelio i šibu. Kako bi sve prisutne podsjetili na prihod s ovog koncerta nastupio je i Dječji zbor Cicibani. Publici se potom obratila i polaznica Vrtića Gaza, simpatična djevojčica Nora Šarinić. Ona se zahvalila svima na dolasku i kupnji ulaznica čime su pomogli ostvarenju konačnog cilja ove humanitarne akcije – prikupljanju pomoći za izgradnju novog vrtića na Turnju.
Od tada je prošlo 10 godina a glavna zvijezda, uz Tonija Cetinskog, bila je polaznica vrtića na Gazi, šestogodišnja Nora Šarinić koja je uvodnim govorom na otvorenju koncerta oduševila više od 3000 posjetitelja u dvorani kraj Korane. Na taj smo se događaj podsjetili pozvavši 16-godišnju djevojku Noru šarinić, učenicu drugog razreda Gimnazije u Karlovcu , za kratki razgovor i fotografiranje pred Karlovačkom bankom s brošurom humanitarne akcija koja je za tu prigodu objavljena, a na naslovnici je šestogodišnja Nora. Ona i njena majka Nikolina rado su se odazvale pozivu prisjećajući se tih dana.
– Tekst za koncert vježbala sam s tetama u vrtiću ali i kod kuće s bakom koja se potrudila svečano me i obući za tu prigodu. Nisam imala tremu a za svaki slučaj pored mene je bila teta iz vrtića odjevena u maskotu akcije – prisjetila se Nora Šarinić.
GRAĐANI HRVATSKE VOLE ŠTEDJETI
Razne oblike štednje nalazimo u našim krajevima već od prvih poznatih srednjovjekovnih pisanih dokumenata, što znači uglavnom od 13. stoljeća na dalje. Za razvoj trgovine, pa tako i trgovine novcem, vrlo važnu ulogu odigralo je štampanje, izrada, vlastitog autonomnog novca.
Prema nekim istraživanjima gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje. Velika većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, te stvaranje zaliha za ‘stare dane’ (24 posto). Neki štede jer mogu, a drugi jer moraju. Ispada da zapravo u Hrvatskoj svi štede, samo svatko na svoj način. Malo više od polovice, čak 53 posto građana dobro upravlja svojim financijama, kontrolira potrošnju u okviru dopuštenih prekoračenja ili bez njih. To nam ukazuje da se još uvijek premalo investira, da ljudi nisu spremni na trošenje i čuvaju novac za bolje dane.
BANKARSTVO U KARLOVCU
Banke se u Karlovcu počinju javljati krajem 19. stoljeća. Već 1872. osnovana je ”Karlovačka štedionica”, s poslovnim prostorom u tzv. ”Žitnoj kući” na Zrinskom trgu. Godinama je dobro poslovala i imala veliki utjecaj na gospodarski život grada i građana.
Neka istraživanja o povijesti bankarstva u Karlovcu: – 1. veljače 1955. godine Karlovačka banka je transformirana u Komunalnu banku i štedionicu – kao pravni slijednik Komunalne banke Karlovac od 15. ožujka 1966. godine banka posluje pod nazivom Komercijalna banka Karlovac – 27. prosinca 1977. izvršeno je konstituiranje Komercijalne banke Karlovac – Karlovačka banka d.d. je od 1990. godine kada je izdvajanjem 31.683. osnivačkih dionica osnivačima banke postalo 188 dioničara
Naime, na osnivanju štedionice radilo se i prije 1872. pa tumačenja mogu biti različita: U karlovačkom arhivu čuva se pismo na njemačkom jeziku pisano 10. svibnja 1779. u kojem Ugarsko namjesničko vijeće nalaže da se 1.000 forinti što su položeni u glavnoj karlovačkoj banci na ime Josipa Litanera prebace u korist bolnice. Karlovačko gradsko zastupstvo donijelo je 30. listopada 1856. godine da se u gradu osnuje gradska štedionica. Trebalo je proći četiri godine da se iz Beča isposluje potvrda pravila štedionice (sačinjena 1858.). Potvrda pravila uslijedila je tek 1860. pa su i tiskana u karlovačkoj tiskari Prettner te iste godine. Time je grad dobio novčarsku ustanovu među prvima u Hrvatskoj.
ZAŠTO SLAVIMO SVJETSKI DAN ŠTEDNJE
U Milanu su se 31. listopada 1924. godine sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Međunarodni institut za štednju koji ima zadatak znanstvenog izučavanja i unapređivanja ovog svojevrsnog fenomena suvremenog društva, ali i kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Oko 350 predstavnika financijskih ustanova iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša složili su se tada da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća funkcija štednje toliko se proširila i udomaćila u najširim slojevima stanovništva da su štedionice osnovane i u malim trgovištima, pa i u ekonomski manje razvijenim krajevima Europe. Štednja, kao oblik privređivanja i način života, podržavana je i od strane vlasti, uglednih državnika, umjetnika i drugih društvenih čimbenika.
Računa se da je prva štedionica – kao dioničko društvo koje je surađivalo sa širokim slojevima stanovništva, osnovana 1778. godine u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, a kraj nacifranog baroka donio je i osnivanje sličnih bankarskih ustanova i u nekim drugim europskim gradskim središtima. Štedionica u Parizu utemeljena je 1818. godine, a tih godina i druge europske prijestolnice i pokrajine dobivaju svoje prve štedionice. Polet u osnivanju štedionica nastavljen je osobito osnivanjem akcionarskog bankarskog društva London and Westminster Bank 1833. godine u Engleskoj. Otada se pokret masovne štednje, te osnivanja štedionica, nezadrživo širi Europom i svijetom.
Prva hrvatska štedionica u Zagrebu osnovana je 1846., a Hrvatska eskomptna banka u Zagrebu 1868. godine. Već u 15. stoljeću Zagreb, Križevci, Varaždin, Osijek, Požega, Koprivnica, Virovitica, kasnije Karlovac i neka druga središta sjeverne Hrvatske postaju nositelji sve razvijenije trgovine, koju neminovno prate i osnovne pojave bankarskog poslovanja. Uz bogate trgovce i druge privatnike, kao svojevrsni bankar i tu se javlja gradska uprava i druge organizacije.
KAportal.hr