Blagoslov novoizgrađenih bakrenih vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu bit će u srijedu 11. travnja 2018. godine u 18,30 sati. Blagoslov i misu predvodit će preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu. Misno će slavlje i liturgiju blagoslova pjevanjem i posluživanjem obogatiti zagrebački sjemeništarci.
‘Darovani križ’, djelo je karlovačkog slikara i kipara Željka Marekovića – Mareka koji već neko vrijeme krasi ulaz u Pastoralni centar – Hodočasnički dom ‘mons. Marijan Radanović’ Nacionalnog svetišta svetog Josipa. ‘Marekov’ novi umjetnički projekt jesu glavna ulazna vrata – ‘Nacionalna vrata’ – izrađena u tehnici tučeni bakar prezentiraju važnije događaje iz povijesti štovanja svetog Josipa u hrvatskom narodu, dok ‘Dubovačka vrata’ prezentiraju važnije datume nastanka Nacionalnog svetišta. Izgled vrata ideja je mons. Antuna Sentea, ml., rektor Svetišta.
Novoizgrađena bakrena vrata sastoje se od tri djela: od nacionalnih i karlovačkih vrata te dodatnih ukrasa. Nacionalna vrata u četiri slike prikazuju važne događaje u povijesti izbora zaštitnika i štovanja svetog Josipa u hrvatskom narodu. Karlovačka vrata također u četiri slike prikazuju važne događaja nastanka i živost Nacionalnog svetišta. U trećem dijelu vrata dominira Kristov križ te dvije rijeke ženskih i muških poznatih i nepoznatih hrvatskih mučenika objedinjene u mandorli. Trećem dijelu novih vrata Nacionalnog svetišta pripadaju i tri natpisa. Na glagoljici: “Sveti Josipe, zaštitniče Hrvatske, moli za nas” te natpis hrvatskih sabornika iz 1687. godine kojim izabiru svetog Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva kao i dio proglasa biskupa hrvatskog govornog područja iz 1987. godine kojim karlovačku crkvu svetog Josipa uzdižu na čast Nacionalnog svetišta.
– Radio sam ih svakoga dana godinu dana, otprilike 10 sati svakodnevno, ponekad i vše. To je u prosjeku sveukupno 3.650 sati lupkanja po bakru – kaže izvođač glavnih ulaznih vrata Željko Mareković.
– Lupkanje po bakru nije nimalo lagan rad. Treba imati jaku, mirnu i dobro istreniranu ruku. U tome vidim zadovoljstvo i svoj mir. Radit ću toliko dugo dok me ruka ne bude izdala – dodaje.
Mareković se godinama bavi umjetnošću. Izrađuje skulpture u drvu, reljefe u drvu i bakru, crteže u pastelu, tušu i različitim kombiniranim tehnikama. Bavi se i dizajnom, uredio je interijer i eksterijer nekih karlovačkih tvrtki i ustanova, a trenutno priprema fontanu u dvorištu između starog ‘Farofa’ i Svetišta.
Ipak su mu, kaže, dosad bili najdraži radovi u bakru ‘Svetoj obitelji’ nastalih krajem 90-ih: oltarne slike posvećene Alojziju Stepincu u crkvi svetoga Lovre na Vivodini, četiri vitraja za koje je radio predloške, bakreni reljef na vratima sakristije jedne crkve, te veliki križ od četiri metra u Skradu u spomen žrtvama Domovinskog rata i Darovani križ na Dubovcu…
Podsjetimo da je Marekovićev reljef u bakru ‘Raspeće’, predan je 1994. godine papi Ivanu Pavlu II za njegova posjeta Hrvatskoj i u vlasništvu je Svete stolice, a bakreni križ ‘Isus na križu’ što ga je izradio nalazi se u kapelici hrvatskih hodočasnika ‘Dr. Ivan Merz’ u Rimu.
DETALJAN OPIS VRATA
Nacionalna vrata Svetišta svetog Josipa 1. slika: 1687. godine 9. i 10. lipnja Hrvatski je sabor na poticaj zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića, a pod predsjedavanjem bana Nikole III. Erdődyja jednoglasno proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskoga Kraljevstva. 2. slika: 1873. Josip Štadler, kasnije vrhbosanski nadbiskup pokreće Glasnik svetog Josipa koji uvelike doprinosi štovanu svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske. Glasnik redovito izlazi do 1945. godine kada ga komunističke vlasti zabranjuju, a mons. Marijan Radanović 1984. ponovno pokreče njegovo izlaženje. 3. slika: 1937. godine Alojzije Stepinac, nadbiskup koadjutor kani izgraditi Nacionalno svetište svetog Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki za što mu idejno rješenje izrađuje arhitekt Josip Plečnik, ali ga Drugi svjetski rat u tome spriječava. 4. slika: 1972. godine kardinal Franjo Kuharić s hrvatskim biskupima zauzima stav da je odluka hrvatskoga Sabora iz 1687. godine još uvijek na snazi i da sveti Josip nikad nije prestao biti zaštitnik Hrvatske, a 1987 biskupi hrvatskog govornog područja u Splitu crkvu svetog Josipa u Karlovcu proglašavaju Nacionalnim svetištem svetog Josipa.
Dubovačka vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa 1. slika: 1955. godine vlč. Marijan Radanović preuzima Župu BDM Snježne na Dubovcu. 2. slika: 1974. godine, kardinal Franjo Šeper, pročelnik Kongregacije za nauk vjere, posvećuje novoizgrađenu crkvu svetog Josipa. 3. slika: 1987. godine, kardinal Franjo Kuharić i drugi biskupi hrvatskog govornog područja karlovačku crkvu svetog Josipa proglašuju Nacionalnim svetištem svetog Josipa. 4. slika: 2017. godine, kardinal Josip Bozanić predvodi novu karlovačku rijeku, rijeku hodočasnika, u Nacionalno svetište svetog Josipa.
Kaportal.hr