- Upozoravali smo da je Dobra predobra za tako male količine struje. HE Lešće je primjer loše prakse, sve je rađeno naopako i bila je to isključivo politička volja. Nadam se da takvih projekata više neće biti, da se niti jedna hidroelektrana neće graditi na taj način, već da će sve biti napravljeno po propisanim standardima jer okoliš je prostor sviju nas, kazala je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria na današnjem okruglom stolu o utjecaju HE Lešće na rijeku Dobru.

Dio je to projekta Transformacija, što ga provode Zeleni Osijek, ZEO Nobilis Čakovec, Eko Pan Karlovac i WWF zajedno s Pravnim fakultetom Osijek kako bi se primjenom najboljih pravnih alata i praksi povećalo sudjelovanje javnosti, transparentnost i borba protiv korupcije kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima.

Sadržaj se nastavlja...

Da se Dobrom nije dobro upravljalo, gotovo jednoglasna je ocjena sudionika okruglog stola.

- Sve loše na što smo upozoravali, na žalost, se obistinilo. Proglašavani smo šarlatanima, sličnim riječima... ali, struka je rekla svoje, posljedica se osjete. Županija je 2012. osnovala povjerenstvo koje je trebalo utvrditi posljedice, ali njihove zaključke ne znamo. No, štete su ekonomski velike, a u prirodi nemjerljive i nepovratne, rekao je Ivan Mužar iz Eko Pana.

Napomenuo je da HE Lešće sve više utječe i na Kupu, a Dobra više nije rijeka koja je bila, postala je veliki kanal, s posljedicama i po biljnom i životinjskom svijetu.

- Izgrađena je prema Studiji utjecaja na okoliš rađenoj 1989., kada su uvjeti bili niži. Svi smo svjedoci što se događa i kako utječe i na neke poplave, kazao je Mužar.

Vjeruška Stanišić iz županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš smatra da bi trebalo ponoviti Studiju utjecaja na okoliš po novim spoznajama i tehnologijama i napominje da je jedno od mogućih rješenja izgradnja druge HE nizvodno, a gradski vijećnik Davor Petračić da bi trebalo razmisliti o pretvaranju vršne u protočnu hidroelektranu, dok Goran Jakšić iz Aquatike i Dina Begić iz Turističke zajednice napominju da se županija treba odrediti je li za energetiku ili turizam budući da zajedno ne idu.

- Kad je moć u pitanju, pamet popušta i dolazi glupost! Karlovačka županija ima četiri rijeke, a to bogatstvo rijeka nije poentirano. Moramo se odrediti koncepcijski da se rijeke od početka do kraja i čuvaju i kapitaliziraju na održivi način. Lešće je poučna greška; ako netko na brzinu bude htio novu elektranu, treba ga spriječiti, poručio je Vladimir Lay.

KAportal.hr