Karlovačka županija je u 2018. godini ostvarila BDP od 8.301 eura te u periodu od pet godina ostvarila rast od 8,5 posto. "Prešišala" ju je čak i Ličko - senjska županija

Od 20 hrvatskih županija po razvijenosti je Karlovačka županija na 14. mjestu, dok je čini se izvan svih kategorija, daleko na prvom mjestu Grad Zagreb. 

Telegram donosi zanimljiv tekst o velikim razlikama između razvijenosti pojednih županija u Hrvatskoj, a podaci Državnog zavoda za statistiku koji je nedavno objavio podatke o kretanju BDP-a na razini županija u razdoblju od 2013. do 2018. godine, pokazuju da neke od inače najbogatijih županija ostvaruju i najveće stope rasta, čime se povećava jaz između siromašnijih i bogatijih dijelova zemlje.

Sadržaj se nastavlja...

BDP po stanovniku uvjerljivo je najviši u Gradu Zagrebu, te je 2018. godine iznosio 22.695 eura, dok je s druge strane najsiromašnija Virovitičko podravska županija s BDP-om po glavi stanovnika od svega 6.525 eura. Kada se pogleda rast BDP-a po stanovniku u promatranom razdoblju, od 2013. do 2018. godine, u Gradu Zagrebu on je imao povećanje od 21,17 posto, dok je Virovitičko-podravska županija imala porast od 9,14 posto, što znači da se razlike povećavaju, piše Telegram.

Osim Grada Zagreba, na vrhu ljestvice nalaze se Istarska i Primorsko - goranska županija s BDP-om po stanovniku od oko 15 tisuća eura, a slijedi Dubrovačko - neretvanska s nešto više od 13 tisuća eura. S druge strane, čak tri slavonske županije, kako je vidljivo iz tablice, imaju BDP niži od 7 tisuća eura.

Karlovačka županija je u 2018. godini ostvarila BDP od 8.301 eura te u periodu od pet godina ostvarila rast od 8,5 posto. "Prešišala" ju je čak i Ličko - senjska županija koja je 2013. bila otprilike na sličnoj razini BDP-a per capita, ali u međuvremenu ostvarila rast od 12,75 posto. 

Ekonomska kretanja u Hrvatskoj za Telegram je komentirao profesor Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

- Političari često kao jedno od važnih pitanja već godinama ističu ravnomjeran razvoj zemlje, ali podaci pokazuju da nerazvijeni dijelovi uglavnom sve više zaostaju. No, stanje u koje smo se doveli, kaže Stojčić, nije došlo preko noći pa nema ni brzih rješenja za njega.

Upozorava da odgovornost nije samo na središnjoj razini vlasti, nego i na lokalnoj.

- Ne smije se događati da nekom investitoru po nekoliko mjeseci nitko ni ne odgovori na dopis što u nas nije rijetkost. Eventualno skraćivanje proizvodnih lanaca iz Azije prema Europi u post-Covid razdoblju tu može biti prilika, ako je budemo znali iskoristiti. Srednjoročno, naš uspjeh u ublažavanju nejednakosti odredit će i pitanja demografske, obrazovne i imigracijske politike, jer netko u svim tim pogonima treba i raditi, ali i uspjeh u traženju prozora tehnoloških prilika. Nama treba više priča poput one gaming inkubatora u Novskoj, Infobipa i sl. koji će iz malih sredina razvijati svoje poslovanje u nastajućim sektorima, privlačiti domaće i inozemne poduzetnike i radnu snagu i mijenjati lokalni ekonomski krajobraz, zaključio je profesor Stojčić za Telegram.

AKO STE PROPUSTILI - FOTO GALERIJA IZ KARLOVAČKOG PARKA...