Statistički podaci kažu da oko tri četvrtine hrvatskih
domaćinstava posjeduje osobno računalo i otprilike jednako toliko
ima pristup internetu. Osobine računala imaju i novi “pametni”
televizori pa “pametni” telefoni, pa možemo reći da je i kod nas
kompjuterizacija sveprisutna. I u javnim službama više nema ureda
bez kompjutera, nema veze što ih neki političari i na lokalnoj i
na državnoj razini jedva znaju upaliti, mora ga se imati. Koliko
kompjuteri pojednostavljuju stare procedure, skraćuju vrijeme
obrade podataka, olakšavaju komunikaciju, ne treba niti
spominjati. Po toj logici, ne tako davno se najavljivalo da će
sveopća kompjuterizacija značiti i sve manju i efikasniju javnu
upravu. Ali, avaj, iz nekog razloga broj državnih i lokalnih
službenika u nas i dalje raste. Birokracija u režiji hrvatske
politike je divlja zvijer koju ni kompjuterizacija ne može
ukrotiti.
Ta ideja da će s tehnološkim napretkom, s kompjuterom u svakom
uredu život i svijet za građane, ali i javne službenike biti
jednostavniji, ne datira iz vremena kad su Bill Gates i Steve
Jobs postali globalne zvijezde. Seže u vrijeme kad su laptopi i
mobiteli bili znanstvena fantastika iz Star Treka. Barem tako
sugeriraju članci iz starih karlovačkih novina kad su se gradske
vlasti, samo dvije godine od svjetske premijere namjerile kupiti
tada moćni kompjuter nove generacije IBM 370, kako bi lakše
procesirali podatke radnih organizacija i – smanjili broj
knjigovođa. Bojimo se da je ta nakana završila baš kao i recentna
pretpostavka da će posvemašnja kompjuterizacija rezultirati
manjom, ali efikasnijom javnom upravom.
“Elektronski knjigovođe”, Karlovački tjednik, 21. rujna
1972.
Nema tome davno kako u Karlovcu nije bilo ni jednog računara.
Danas već ima oko pedeset računara srednje mehanografije
(asketa). Ni jedan preobražaj nije bio tako brz kao upravo na
području računara. Jugoturbina je bila ta koja je prva nabavila
računare tipa Aritma (još 1963. godine), ali su oni već danas
zastarjeli.
Tako brz prodor mehanografije izazvao je potrebu da se stvori
jedan elektronski računski centar za više korisnika. Centar za
mehanografsku obradu podataka u Karlovcu već ulazi u petu godinu
svog rada. Osnovalo ga je 1967. godine sedam osnivača (Pamučna
industrija, Kraš, Kordun, OTP, Novotehna, Općinska skupština i
drugi). Godine 1968. Centar je nabavio računar Gama X francuske
proizvodnje koga su već danas pregazile potrebe i vrijeme.
Nabavljen je računar IBM s centralnom memorijom osam puta-jači od
Game X. Na tom računaru u Centru žele da do kraja godine ostvare
sva područja obrade.
– Želimo nabaviti jedan moćan, snažan računar, kaže direktor
Centra Josip Papst. “Zato smo već ugovorili kupnju računara IBM
370 s velikom memorijom. Tada bi tek mogli zadovoljiti sve
potrebe u obradi podataka.”
Centar danas obrađuje podatke za više korisnika: sve
mehanografske operacije rade za industriju (veća područja) i
trgovinu, a Centar ima integriranu obradu komunalne djelatnosti i
bankarske poslove. Poslije višegodišnjeg traženja životnog
prostora, sada se ukazala prilika da se i to konačno riješi.
Tvornica “Ivo Marinković” jedna od osnivača Centra, ustupila je
Centru zgradu nekadašnje kožare kod željezničkog mosta. Sad se ta
zgrada adaptira i nadaju se da će do kraja godine useliti. Tu će
se dobiti veliki prostor od 1400 kvadratnih metara gotovo deset
puta veći od sadašnjeg u zgradi SDK. Zanimljivo je da su radnici
Centra dobrovoljno radili na uređenju nove zgrade gotovo cijelo
ljeto. Kolektiv Centra broji 30 ljudi. Oni rade u dvije smjene od
6 ujutro do 10 navečer. Određeni poslovi rade se u kratkom roku,
jer moraju na vrijeme biti dovršeni. Radi se i subotom, nedjeljom
i državnim praznicima. Režim rada je takav da zahtijeva
maksimalno zalaganje svakog radnika. Pojedinci nisu mogli
izdržati takav tempo, pa su napustili posao.
Usvajanje nove tehnologije elektronske obrade podataka traži
iskustvo i redovno usavršavanje. Elektronska obrada traži stoga
mlade ljude, koji su u stanju podnijeti i veće napore, a voljni
su da se neprekidno usavršavaju u tom poslu. Centru smatraju da
bi sve rutinerske poslove knjigovođa, trebali preuzeti
automatizirani strojevi, koji će programski točno, jasno i brzo
raditi, a ljudi bi se trebali prekvalificirati na intelektualne
poslove, na analiziranje pojedinih rezultata obrade. Iako već
postoje pet godina u Centru za obradu podataka kažu da će proći
još pet dok steknu puno pravo građanstva. Kažu kako se uz
zanatsku obradu podataka, bore i protiv otpora i nerazumijevanja.
Međutim nema te sile, koja bi spriječila prodor elektronskih
računara u svakodnevni život čovjeka.
Pripremio Tihomir Ivka