U većini Hrvatske odvajanje otpada ne ide baš najbolje, ali zato
je općina Vojnić kod Karlovca to jako
ozbiljno shvatila. Njihov načelnik u borbi protiv smeća koristi
sva moguća sredstva – prvo je htio unajmiti privatnog detektiva
da otkrije tko baca smeće na divlja odlagališta, ali onda je ipak
odlučio da mu se više isplati po gradu i po šumi postaviti
nadzorne kamere.
Uz to, kontejnere je zaključao lokotima, a nudi
i 5.000 kuna nagrade onome tko prijavi
svoga susjeda za nesavjesno ponašanje s otpadom.
Kamere u šumi, ali i u gradu. Tako je Vojnić odlučio stati na
kraj svima koji bacaju smeće gdje mu nije mjesto. Kamere sakriju
u drveća, a kupili su ih 30 iako videonadzor nije bio prva
opcija.
“Mi smo se raspitali o troškovima detektiva, ti su troškovi
veliki 200 kuna sat plus realni troškovi plus automobil i oprema.
Onda smo za 2.500 kuna kupili ovu opremu koja je dosta povoljna”,
kazao je Nebojša Andrić, načelnik općine
Vojnić.
I sve funkcionira prilično jednostavno
Primjerice, ako bacite neko smeće snimka bi odmah otišla na mail
načelniku općine, komunalnom redaru, ali i vatrogascu.
U tri mjeseca snimljena su dvojica počinitelja, a građani su
prijavili jednog jer općina nudi i nagrade od 5.000 kuna onima
koji prijave ekološkog zlikovca.
“Mi smo na 0,12 kilograma otpada trenutno. Uspjeli smo rigoroznim
mjerama da smo preko noći ukinuli sve zelene otoke, sklonili smo
sve kontejnere i krenuli smo na razvrstavanje kućnog otpada na
kućnom pragu”, rekao je Andrić.
Hrvat u prosjeku na dan proizvede kilogram smeća, a cijela zemlja
je na 23 posto odvajanja otpada. No, ne u Vojniću. Oni, kako
kažu, odvajaju 60 posto. Pa obitelji umjesto 480 litara smeća
mjesečno proizvode samo 40 litara.
“Svi razdvajaju. I djecu sam učila. Svi pitaju bako gdje ide ovo,
gdje ono? U kuhinji imamo kantu i vrećicu i kad skupim iznesem u
šupu. Jel vi znate da postoji videonadzor u
Vojniću? Pa ne znam”, kazala je Ankica
Petrović.
Točne lokacije u općini ne žele reći jer onda ništa ne bi imalo
smisla. Uz kamere u gradu, na kontejnere su stavili lokote.
“Sada tijekom zime kad smo stavili kontejnere za vrući pepeo, već
prva dva tri dana su se pojavile velike količine miješanog
otpada. Nismo onda mogli ostaviti građanima da oni svojom
savješću reguliraju. Svi su govorili da netko drugi baca smeće u
njihov kontejner. Sad se zna čije je smeće u kojem kontejneru”,
rekao je Andrić.
Predstavnici stanara imaju ključeve
Već smo čuli da u Vojniću proizvode 10 puta manje smeća
od prosječnog Hrvata. Evo kako stoji Europa: prosjek
je 487 kilograma na godinu po
stanovniku. Rumunjska je dobar primjer s 272 kilograma po
stanovniku, a Danska sa svojim smećem od 781
kilograma po stanovniku – nije. Hrvatska je s 416
kilograma po stanovniku ispod europskog prosjeka.
“Ja volim da kažem da je ovo reciklažno dvorište za nula kuna.
Inače to je privremeni prostor gdje smo počeli s razdvajanjem
svih vrsta otpada dok ne bude u funkciji naše reciklažno dvorište
koje je počelo s izgradnjom prije mjesec dana”, kazao je
Andrić.
Kamere u šumi, kamere u gradu, lokot na kontejneru, nagrada od 5
tisuća kuna, ukinuti zeleni otoci, manje kante i vreće za smeće.
To je njihova tajna da u godinu dana prepolove količinu smeća.