Krenete li na put Slovačkom, bilo vlakom, bilo automobilom, mogli biste se iznenada zateći u – Karlovcu. Nije teško zamisliti da bi se nešto zamišljeniji putnik na trenutak trebao iskreno začuditi pri pogledu na željeznički kolodvor u Leopoldovu, malom slovačkom gradiću. On je, naime, identična kopija karlovačkog kolodvora.
Zapravo, poštenije bi bilo reći da je karlovački kolodvor kopija onog u Leopoldovu, jer iako je Karlovac željeznicu dobio prije od Leopoldova, prva stanica bila je priručnog tipa i nalazila se na Baniji. Bilo je to desetak godina prije izgradnje kolodvora u Leopoldovu (1876. godine). Kada su Mađarske željeznice donijele odluku o izgradnji velikog kolodvora u Karlovcu, angažiran je Ferenc Pffaf, jedan od najpoznatijih arhitekata upravo željezničkih kolodvora, koji je u Karlovcu izgradio identičan kolodvor kao u Leopoldovu. Pfaff je, inače, zaslužan i za kolodvore u Zagrebu, Rijeci, Bratislavi, Gyoru, Pecsu, Debrecenu, Miškolcu, Szegedu…
Kolodvor u Leopoldovu često proglašavaju najljepšim u Slovačkoj, odnosno čine to kada je u pitanju sama zgrada, a ne treba se sustezati pri ocjeni koju su mogli primijetiti svi oni koji često putuju vlakom, da je i karlovački jedan od najljepših u Hrvatskoj, vjerojatno odmah poslije Glavnog kolodvora u Zagrebu. No, unutrašnjost je druga stvar, a čini se da od toga pati i karlovački blizanac – surfajući smo vrlo brzo naišli na komentar s kojim se Karlovčani mogu vrlo lako poistovjetiti: “Uživajte u pogledu izvana, nikako ne ulazite unutra!”.
Vrlo je slična i prometnost kolodvora – otprilike isti broj vlakova dnevno prometuje kroz karlovački kolodvor i onaj u Leopoldovu, iako je Karlovac kroz povijest svoju poziciju ipak bolje iskoristio i razvio se u daleko veći grad od Leopoldova, koji je ostao na tek oko 4.000 stanovnika.
Sličnosti tu ipak prestaju, i to u korist Leopoldova. Slovačke željeznice prije desetak godina odradile su detaljnu obnovu i uređenje kolodvora. Nisu svi zadovoljni, mnogim Slovacima ne sviđa se preuređenje dijela kolodvora okrenutog prema peronima i kolosijecima, koje je, smatraju, narušilo stari šarm građevine. Ipak, iz perspektive Karlovca i Hrvatskih željeznica, rado bismo pristali na gunđanje i rasprave u tom smjeru, umjesto predugog čekanja da se izuzetno vrijedna i lijepa karlovačka zgrada napokon osvježi, uredi i popuni sadržajem.
Valja pritom podsjetiti da je HŽ najavio kako će nova dvokolosiječna pruga, gradu donijeti obnovu Željezničkog kolodvora, ne samo kolosijeka i perona, nego i zgrade izgrađene 1903., inače zaštićenog kulturnog dobra, te parkirališta i pothodnika, nego i gradnju novog pothodnika ispod cijelog kolodvora, kao i nova parkirališna mjesta.
KAportal.hr