Podaci Državnog zavoda za statistiku su neumoljivi – istina je,
političari ne lažu kada govore o rastu zaposlenosti, ali to je
ipak prikrivanje stvarne situacije i gospodarske katastrofe u
gotovo cijeloj Hrvatskoj, uz rijetke iznimke. Dakako, i u
Karlovačkoj županiji.
Istina je, naime, da u posljednje tri godine broj zaposlenih
blago raste, ali to je gotovo ništavno u usporedbi s padom koji
je zaposlenost doživjela od 2008. godine kada je u županiji ali i
cijeloj Hrvatskoj bila na vrhuncu (računajući 21. stoljeće).
Naime, krajem te godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1.536.166
radnika, dok je 2018. posao imalo više od 100.000 manje ljudi!
Konkretnije – 1.430.273.
Gotovo isti tijek (ne)zaposlenosti imala je i Karlovačka županija
– vrhunac je dosegnula 2008. godine sa 41.157 zaposlenih, a zatim
je slijedio kontinuirani pad broja radnika, sve do 2016. godine
kada je bilo zaposleno 33.597 ljudi. Tada je uistinu počeo blagi
oporavak, no brojke su zasada neznatne u usporedbi s padom koji
je trajao gotovo puno desetljeće. Prošle godine u županiji je
tako radilo 34.726 ljudi. Drugim riječima, u osam godina županija
je izgubila čak 7.560 radnih mjesta, a u protekle tri godine
otvoreno ih je 1.129. Ne može se reći da je to – ništa, ali smo i
daleko od priče o oporavku gospodarstva. Jer, 10 godina ranije
bio je 6.431 zaposleni više nego danas!
Jedino Grad Zagreb bilježi rast zaposlenih u desetogodišnjem
periodu, no s pravom bi se moglo postaviti pitanje je li riječ o
uspjehu tamošnje gradske vlasti ili prejakoj centraliziranosti
kojoj je Hrvatska izložena praktički od stjecanja neovisnosti.
No, kako bilo, Zagreb je u tih 10 godina dobio oko 8 tisuća
zaposlenih više.
No, da se može barem ublažiti razmjere gotovo sveopće gospodarske
katastrofe u Hrvatskoj pokazuje primjer Zadarske županije, koja
se uspjela održati “na nuli”, odnosno vratiti broj zaposlenih na
razinu iz 2008. godine. Neznatno je i povećan – na području
Zadarske županije tako sada radi 89 osoba više nego prije 10
godina.
Na drugoj strani ljestvice, sa više od 20% manje zaposlenih nego
prije 10 godina su Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka i
Brodsko-posavska županija. U čistim brojkama prednjači, pak,
Osječko-baranjska županija s čak 16 tisuća zaposlenih manje nego
2008. godine.
KAportal.hr