Inače kristalno bistra i čista, smaragdno zelene boje – rijeka
Mrežnica prije nekoliko dana bila je neprepoznatljiva. Mještani
tvrde – nikad, ali baš nikad nije bila tako zamućena. Iz dna
rijeke, svjedoče – izviralo je tekuće blato zbog kojeg je
izgledala poput Amazone.
I Mrežnica i Korana u koju se ulijeva – danas su ponovno bistre,
no gradonačelniku Duge Rese i mještanima koji uz rijeku žive –
službeno objašnjenje je i dalje mutno. Nekoliko dana nakon što se
golema količina blata pojavila u Mrežnici uputili smo se na
rijeku provjeriti kakvo je stanje.
Priključili smo se grupi turista koje ništa nije moglo omesti u
nakani da uživaju, iako se voda od nedavnog zablaćenja još nije
razbistrila. Našeg vodiča Antonija
Puškarića,koji Mrežnicu poznaje kao svoj džep, nedavna
nesvakidašnja pojava blata u najdražoj mu rijeci duboko je
uznemirila.
“Velika je vjerojatnost da je uzrok brana, odnosno ljudski
faktor, da su radi toga probile vrulje i da je to blato zamutilo
lijepu Mrežnicu. Vidio sam vrulju, ružna voda, jako smeđa”,
govori Puškarić.
“Podzemna voda dolazi, probija u korito i sa sobom nosi nanose.
Možete vidjeti kako se voda samo zamuti na nekim dijelovima, i
sve ode nizvodno”, nastavlja Puškarić.
“Ne postoji nijedan pisani trag da je ikada bila
ovakva!”
Blatne vrulje, kako ih je Antonio opisao, pojavile se otprilike
na polovici rijeke. Ozbiljno zabrinut gradonačelnik Duge Rese
pokazao nam je snimku dronom koju su
dali napraviti ne bi li shvatili što se
događa na Mrežnici.
“Negdje na pola puta između izvora i ušća rijeke Mrežnice gdje se
vidi da je ona visoka, ali nije mutna, kreću se pojavljivati
blatni izvori. Normalno je visoka, i onda kreće prvo sa
strane, ali ne iz potoka, nego iz dna rijeke, nakon čega postaje
smeđa, i nije samo stvar u boji, nego i u sastavu jer je to bilo
razmućeno blato. Prvi trag o Dugoj Resi počinje od 1380. godine,
1385. godine, zavisi koje izvore gledate, ali odonda do danas ne
postoji nijedan pisani trag da je Mrežnica ikada bila ovakva!”,
govori Tomislav Boljar, gradonačelnik Duge
Rese.
Zamutila se i Korana, u koju se Mrežnica ulijeva, no
gradonačelnik Duge Rese tvrdi – na Mrežnici je bilo neusporedivo
gore. Zanimljivo, ronioci, koje je tih dana angažirao Stožer
za civilnu zaštitu Karlovačke županije kako bi utvrdili o čemu se
radi, situaciju su opisivali puno manje dramatičnom.
“Ne možemo reći da smo imali jedan izvor od kuda je izlazilo,
nego su jednostavno ti izvori prolazili kroz zemlju i negdje se
nešto ispiralo te je izašlo van. To nije samo problem
s Mrežnicom, ja sam danas bio na Korani i Radonji gdje se
događa isti problem. Znači problem će biti i na Kupi jer sve te
rijeke pune Kupu. Kroz nekoliko dana, ako prestane kiša, će se
sve to stabilizirati jer su se takve situacije događale i prije.
Pamtim 2011. godinu kada je ista ovakva situacija bila, isto
relativno kritična, te se dogodilo u jedan dan gdje je u
petak voda bila u redu, a u subotu je jako nabujala i
postala intenzivno žuta”, govori Nikica
Spudić, voditelj ronilačkog kluba “Vodomar” Duga
Resa.
Naš riječni vodič Antonio tvrdi: ovako mutna nije bila
nikad, pa ni za rekordnih kiša.
“Ovako mutna nije bila ni prije mjesec dana, kad je probila dva
rekorda stara 60 godina i kada je na jednom dijelu bila još
metar iznad naših glava”, govori Puškarić.
Kao ni Antonio, niti gradonačelnik, niti stanovnici ovog kraja ne
slažu se sa zaključkom da je uzrok blatu u rijeci – kiša.
“Bilo je to živo blato. Znate kada vam
krave neće piti takvu vodu, onda znate da je to bilo živo blato”,
govori Željka iz Duge Rese.
“Nikada nije bilo tako, a ja ovdje živim 40 godina”, govori
Safet Vučjak.
“Nikad, znala je biti da ide skoro na cestu, ali nikada ovako
mutna”, nastavio je Safet.
“Nije kiša, jer je bilo do sada kiša, ali nisu uzrokovale da bude
ovako mutna. Kad padne kiša, mutna je dva dana, ali nikad ovakvog
intenziteta koji traje već tjedan dana, skoro dva tjedna”,
nastavljaju građani.
Zašto se to dogodilo, za sada je misterija. Teorija županijskog
Stožera civilne zaštite jest da se radi o velikoj količini
oborina te da misterije nema.
“Do zamućenja je došlo jer je velika količina oborinskih voda
povukla za sobom bujične vode. Sve se slilo u korito rijeke i sam
vodostaj se podigao za nekih 50, 60 centimetara i došlo je do
zamućenja”, govori Josip Ribar, načelnik
Stožera karlovačke županije.
“Uzroci su ekstremne oborine”
U Hrvatskim vodama – blato u Mrežnici i zamućenje Korane –
također objašnjavaju velikom količinom oborina.
“Uzroci su ekstremne oborine, u smislu intenziteta pljuskova u
noći 16. 6. na 17. 6., na dijelu slijeva rijeke Mrežnice i
pritokama Korane, Radonje na području Općine Vojnić i Budačka
Rijeka na području Općine Krnjak. I to je trenutno jedino što
možemo utvrditi kao razlog”, govori Biljana
Željeznjak iz Hrvatskih voda.
No ni stanovnici ni gradonačelnik u tu verziju ne vjeruju. U
posljednjih deset godina na Mrežnici primjećuju anomalije u
režimu toka rijeke koje do tada nisu postojale, a koje
koincidiraju s gradnjom hidroelektrane Lešće na susjednoj rijeci
Dobri.
“Činjenica je da je napravljena hidroelektrana Lešće, činjenica
je da je to napravljeno u krškom terenu,
činjenica je da se zamućenje dogodilo na
najbližem spoju umjetnog jezera i rijeke
Mrežnice, i činjenica je da je elektrana tih dana bila u remontu
i činjenica je da razina umjetnog jezera bila viša od 190
metara, visinska razlika je između Mrežnice i tog jezera, negdje
oko 50 metara, to je 5 bara, i činjenica je da je nakon što se
počela ispuštati voda iz jezera da je zamućenje nestalo”, govori
gradonačelnik Boljar.
Ove činjenice, tvrdi gradonačelnik, upućuju na mogućnost da je
voda iz akumulacije HE Lešće, koja se nalazi na rijeci Dobri, u
najbližoj točki od Mrežnice udaljenoj 50-ak
kilometara podzemnim putevima probila put do Mrežnice. Radi
se o krškom području punom podzemnih špilja te bi njihovo
ispiranje moglo objasniti goleme količine blata koje su izvirale
u Mrežnici. Iz HEP-a nam nisu dali sugovornika, tek kratki
pismeni odgovor. Stoga ih nismo mogli upitati za kometar na
ovu teoriju, odgovor je glasio tek da:
“Analiza trenutno raspoloživih podataka pokazuje kako vode iz
akumulacije Lešće nisu mogle utjecati na zamućenje rijeke
Mrežnice, zbog čega se može pretpostaviti da je do zamućenja
vodotoka na dugoreškom i ogulinskom području došlo zbog obilnog
nevremena”, kaže HEP d.d.
Mrežnice: ‘Pretvorila se u blatnu kaljužu’
Kako se zaista radi o specifičnom krškom terenu, izrazito
nepredvidivom kada se u njega intervenira, za održivost
teorije o podzemnim vodama upitali smo stručnjaka za fiziku
okoliša.
“Ono što se može dogoditi je da u podzemlju već postoje određeni
putevi vode koji možda nisu bili aktivni, ali promjenom razina
vode i tlakova, ti putevi se aktiviraju i ako imate nekakve
velike špilje koje još nismo istražili, koje su bile neaktivne,
izgradnjom nekakve brane se podigne razina vode i aktiviraju se
takve špilje, a u njima mogu biti sedimenti koji su se taložili
također stotinama i tisućama godina, i oni se mogu lagano
ispirati. Ako se pokaže analizom vode da se radi o
špiljskim sedimentima, onda je tu poprilično jasno o čemu se
radi, voda je našla neke nove puteve i ona jednostavno
ispire te sedimente”, govori Dalibor Paar,
s Odsjeka za fiziku okoliša na PMF-u.
“Uzrok izvora blata u Mrežnici trebalo bi pomno
istražiti”
Iz svog speleološkog iskustva profesor Paar nam tvrdi da podzemne
špilje mogu biti duge desetke kilometara, no uzrok izvora blata u
Mrežnici trebalo bi pomno istražiti. Da voda ozbiljno utječe na
nestabilnost krškog tla, potvrdila nam je i
hidrogeologinjaPetra
Remeta iz Svjetske ekološke organizacije
(WWF). Od nje smo zatražili drugo stručno mišljenje.
“Govorimo o iznimno dobro povezanom podzemlju gdje
voda teče na način na koji mi ne vidimo. Krško područje
je vrlo labilno pod utjecajem vode. No, sada reći da je nešto što
je napravljeno prije pet ili deset godina isključivi uzrok
nečega, a da ne znamo stanje na početku i stanje sad, to je
nešto što ne možemo tvrditi, ali činjenica je da svaka
intervencija u prostoru dovodi do promjene u prostoru, pa tako i
u podzemnim vodama”, kaže
hidrogeologinja Remeta sWWF-a.
U ljudski faktor, intervenciju u prirodi koja neizbježno nanosi
štetu, vjeruje i Antonio.
“Moguće je da se neka pukotina otvorila, zbog čega je sve to
blato iz tog jezera našlo put do Mrežnice. To je vrlo lako
moguće”, kaže Puškarić.
“Sve veći je utjecaj ljudi”
Srećom, kaže Antonio, turisti i dalje dolaze, no boji se za
budućnost rijeke koja na svoja 64 kilometra ima čak 92
jedinstvene sedrene barijere. Unatoč tome, područje
Mrežnice nije zaštićeno zakonom.
“Sve veći je utjecaj ljudskog faktora. Mrežnica nije zaštićena, a
jedna je od najljepših krških rijeka. Ljudi utječu na nju, svaki
ljudski postupak može daleko promijeniti rijeku”, govori
Puškarić.
“Mi smo 2007. godine naručili studiju, u kojoj smo apelirali
na Vladu da se donese odluka
o Mrežnici Parku prirode. Imamo kompletnu studiju
zašto bi to bilo moguće. Ili, onda bar da se odredi regija parka,
da možemo ostaviti naraštajima koji dolaze iza nas, da oni to
mogu i eksploatirati ali i uživati. Još to nismo postigli”,
govori gradonačelnik Tomislav Boljar.
Za sada su dobivena samo obećanja da će se istražiti uzroci koji
su prekrasnu kristalnu Mrežnicu pretvorili u tekuće blato.
“Odlukom Vlade od 6. prosinca 2018. u Kralovcu osnovano je
zajedničko Povjerenstvo Hrvatskih voda i HEP-a za praćenje
utjecaja rada HE Lešće na rijeku Donju Dobru. Imajući to u vidu,
Stožer civilne zaštite Karlovačke županije donio je zaključak
kojim će zatražiti da se rad tog povjerenstva proširi i na
eventualni utjecaj HE na ostale rijeke, osobito Mrežnicu”, kaže
Željeznjak.
Od Vlade nismo dobili odgovor o tome što je Povjerenstvo do sada
utvrdilo, no iz HEP-a su priznali još 2015. godine kako je vodni
režim Dobre pod utjecajem HE Lešće promijenjen. Dosadašnja
sanacija te štete iznosila je oko milijun kuna.
“To je kontroverzna stvar oko HE Lešće da su sve dozvole bile,
tako rečeno, stare u trenutku kada je ona bila građena. Zakonski
je sve bilo po pravilima, jer dozvole jesu ishođene, međutim od
trenutka kada su studije napravljene do trenutka kada je počela
izgradnja prošlo je dugo vremena, i promijenila su se i znanja i
pristupi istraživanja, i na kraju krajeva, potreba zaštite
okoliša jer se i svijet promijenio u tih deset, dvadeset godina”,
objašnjava Remeta.
No, hidroelektrana nije jedini ljudski faktor koji utječe na
režim vode u Mrežnici. Na njezinom izvoru nalazi se najveći vojni
poligon u Hrvatskoj. Jesu li i kakve studije utjecaja na Mrežnicu
rađene prilikom podizanja vojnog poligona na izvoru Mrežnice, i
koliku štetu ti poligoni proizvode, do završetka
priloga od MORH-a nismo dobili odgovor.
Gradonačelnik Duge Rese tvrdi: od traženja odgovora od
nadležnih insititucija, neće odustati.
“Želimo točan odgovor koji je uzrok ovome”
“Ako nisu krive niti Hrvatske vode niti HEP, a trenutno svi
sugeriraju da je više HEP, mi moramo saznati uzrok. Želimo
točan odgovor koji je uzrok ovome”, govori Boljar.