Na osnovi ekonomskih kretanja i broja stanovnika u ostalim
tranzicijskim zemljama hrvatski ekonomist Velimir Šonje
procjenjuje da slabije razvijene zemlje, pa i Hrvatska, mogu
stabilizirati broj stanovnika kada dostignu 80 posto prosjeka
razvoja EU. – Češka, Slovenija i Slovačka, koje nisu imale pad
broja stanovnika, nalaze se oko ili iznad razine od 80 posto
prosjeka EU. Estonija, koja je nedavno dostigla tu razinu, ranije
je imala pad broja stanovnika, ali je on zaustavljen, navodi
Šonje.
Do zaključka da s rastom plaća i dostizanjem određenog razvoja
migracije usporavaju, došla je i istraživačica Bečkog instituta
za tranzicijske zemlje Isolda Mara, koja je uočila da vanjska
mobilnost iz novih članica EU usporava od 2015. te će vjerojatno
ostati na nižim razinama u budućnosti. No, i ta analitičarka
ističe da je još preuranjeno govoriti o jačoj povratnoj
migraciji.
Godina 2018. mogla bi se pokazati prijelomnom za Hrvatsku jer
lani je prvi put od ulaska u EU došlo do smanjenja iseljavanja i
rasta useljavanja. Nova Europa kopira zapadne zemlje više nego
što se to u Hrvatskoj misli te vlastite praznine popunjava
useljavanjem siromašnijih susjeda.
Premda se nalazi u skupini zemalja koje su preskočile razinu od
80 posto prosječnog BDP-a Europske unije, iseljavanje je prisutno
i u Sloveniji gdje ove godine, prema informacijama slovenske
ministrice rada Ksenije Klampfer, radi oko 40.000 stranaca,
uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Za razliku od hrvatskih
migranata koji dižu sidro te sa sobom vode užu obitelj, Slovenci
više preferiraju dnevne migracije te putuju na posao u Austriju
ili Italiju, ali spavaju kod kuće.
”Hrvatska je tragedija u tome što je već mogla biti blizu 80
posto prosječnog razvoja EU. Godine 2007. bili smo na 61 posto od
prosjeka EU, Poljska je tada bila na 53 posto, a danas je na 71.
Da smo u međuvremenu postojano rasli dva postotna boda brže od
prosjeka EU, što nije bilo nedostižno, danas bismo bili na 76
posto, umjesto na 63”, navodi Šonje, koji je izračunao da će
Hrvatska dostići 85 posto razine razvoja EU oko 2035. godine,
bude li rasla dva postotna boda brže od prosjeka EU.
Vijesti.rtl.hr