U trgovačkim društvima koje pružaju uslugu javne vodoopskrbe na
području Karlovačke županije provedene su provjere danih
preporuka revizije, a od njih 35 provedeno ih je samo šest.
Tijekom 2013. godine provedena je posebna revizija ekonomske
opravdanosti razlika u cijeni javne vodoopskrbe na području
Karlovačke županije u trgovačkim društvima Vodovod i kanalizacija
d.o.o. Karlovac, Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ogulin, Komunalno
Duga Resa d.o.o., Komunalno Ozalj d.o.o., Komunalac d.o.o. Slunj
i Spelekom d.o.o. Rakovica. Navedenim trgovačkim društvima dano
je ukupno 35 naloga i preporuka u svrhu otklanjanja slabosti i
nepravilnosti, te racionalnijeg raspolaganja javnih
sredstava u javnoj vodoopskrbi.
Provjera danih preporuka provedena su u prvoj polovici ove
godine, te je Državni ured za reviziju utvrdio da nije postignut
zadovoljavajući napredak. Čak 80 posto naloga i preporuka
revizije komunalna poduzeća u proteklih pet godina nisu uspjela
implementirati u svoje poslovanje.
Jedna od preporuka bila je nužna i pravodobna naplata prihoda
kako bi se izbjegla njihova zastara, no one su provedene samo u
Vodovodu i kanalizaciji Karlovac i Komunalnom Ozalj. ViK Karlovac
uspio je u 2018. godina dovesti u red svoja potraživanja, u
odnosu na prethodno razdoblje ona su manja za 12,5%, dospjela
potraživanja za 9,2%, a starija od godinu dana manja su za čak
78,4%.
Niti jedno vodoopskrbno poduzeće nije se ozbiljno pozabavilo
smanjenju gubitaka vode, na ogulinskom, slunjskom i dugoreškom
području ono iznosi gotovo 69%, najniži je na području Rakovice
34,2%, dok Europska unija prihvatljivim smatra 15 do 18 posto.
Česti razlozi velikih gubitaka su ilegalno crpljenje s vodovodnih
ispusta i hidranata, starost cjevovoda, zastarjela tehnologija,
te dotrajalosti vodosprema i lokalnih cisterni.
Kod formiranja cijene vode i dalje se primjenjuju neujednačeni
kriteriji, pa ona za gospodarstvo u pravilo su dvostruko viša od
cijena za domaćinstva. Djelomičan razlog tome su nedovoljno
precizne odredbe Uredbe o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti
troškova koje cijena vodnih usluga pokriva.
Naglasak revizije stavljen je i na potrebu ulaganja u
vodoopskrbnu infrastrukturu korištenjem bespovratnih sredstava
Europske unije. Iako se većim dijelom kapitalna ulaganja
sufinanciraju sredstvima Hrvatskih voda i gradova, prema nalazu
revizije vidljivi su pomaci u korištenju europskih fondova.
Najveća takva investicija u Karlovačkoj županiji je
izgradnja magistralnog cjevovoda Slunj – Veljun i vodospremnika
Tatar Varoš vrijednosti 19 milijuna kuna, od čega je 90 posto
sredstava osigurano iz fondova EU.
KAportal.hr