Ima nam pravo ne biti drago što plaćamo jednu od najskupljih voda
u Hrvatskoj, iako doslovno plivamo na njoj. Možemo s puno
argumenata raspravljati i o tome da je uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda Grada Karlovca i Duge Rese izgrađen vođen sumnjivom
inženjerskom logikom i prouzročio dodatne probleme po sve
složenijem pitanju obrane Karlovca od poplava…No, kad se zbroje
svi negativni momenti i efekti projekt kojim gradska kanalizacija
i sve ostale otpadne vode ne izlijevaju u karlovačke rijeke
ostaje najvažniji komunalni karlovački poduhvat u posljednjih
pola stoljeća i milenijski iskorak u zaštiti bogatih karlovačkih
vodnih tokova. Taj, tako zvani ISPA projekt, prvi komunalni
projekt u Hrvatskoj financiran sredstvima predpristupnih fondova
EU, rijetki je primjer da je Karlovac u nečem prednjačio, nakon
što je s ostvarenjem hrvatske samostalnosti nekad ambiciozni i
propulzivni grad iz nekog razloga utonuo u hrvatsku osrednjost.
Da ne ostane visjeti u zraku, “neki razlog” su političke
strukture koje su s demokracijom svoje uske stranačke i osobne
interese pretpostavile zajedničkim interesima zajednice građana
koja čini Karlovac.
Listanje starih novina otkriva da ideja zajedničkog kolektora i
uređaja za pročišćavanja nije ni nova ni originalna ideja, u
tekstu koji danas prenosimo u nastavku vidi se da je prije više
od četrdeset godina plan istovjetan ISPA projektu bio želja
stručnjaka svjesnih da je zagađivanje rijeka sve veći kronični
karlovački problem. No, kao što smo na ovom mjestu već puno puta
napisali, ekologija nije bila ni blizu liste prioriteta
socijalističke privrede, pa su karlovačke rijeke često bile one
boje koja se taj tjedan u tvornicama koristila. U ovom slučaju
Pamučne industrije, Mrežnica je nizvodno od Duge Rese poplavila.
Zanimljivo, unatoč tome, ostaje dojam da su na zaštitu prirode
neosjetljivi komunistički politički moćnici, svejedno imali više
smisla za turističku eksploataciju karlovačkih rijeka negoli je
to slučaj s današnjim moćnicima. Naime, neoboriva je činjenica da
su na tako zagađenim i obojanim rijekama na području Karlovca
radila dva uspješna auto-kampa i jedan veliki hotel. Danas su te
rijeke čiste, a Karlovac i dalje nema niti auto-kampove, a kao
što dobro znamo, niti velikog hotela.
“Obojena ljepotica”, Karlovački tjednik, 28. kolovoza
1975.
Već nekoliko godina unazad svjedoci smo, naročito u ljetnim
mjesecima kada je protok vode u rijekama minimalan da se
Mrežnica, jedna od najljepših karlovačkih rijeka oboji bojom iz
otpadnih voda Pamučne industrije Duga Resa. Tako je bilo i
prošlog tjedna, kada je zbog veće količine ispuštenih obojenih
otpadnih voda iz Pamučne industrije Duga Resa, Mrežnica bila
obojena plavom bojom.
– Niti jedna radna organizacija u Karlovcu nema uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda. Neke imaju samo taložnice koje
najčešće ne funkcioniraju kako treba, rekao nam je Željko Lukas,
referent za zaštitu voda karlovačkog odjeljka Direkcije za Savu.
Zakon o vodama predvidio je rok do kojeg su radne organizacije
bile dužne to napraviti (1971. godine). Međutim krajem prošle
godine izašao je novi Zakon o vodama prema kojem je obaveza svih
industrijskih radnih organizacija da do kraja 1980. godine ugrade
uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.
– Zakonom je predviđeno da će za nepročišćene otpadne vode radne
organizacije plaćati naknadu, koja će se bazirati na ekonomskim
cijenama pročišćavanja. Tako će po svemu sudeći 1980. godine, za
one koji ne izgrade uređaje za čišćenje otpadnih voda naknade
biti veće nego što bi ih stajalo uvođenje uređaja za
pročišćavanje, rekao je drug Lukas.
Štetan utjecaj otpadnih industrijskih i gradskih voda na floru i
faunu rijeka, te zagađivanje rijeka za kupače već je svima
poznat. Međutim, do sada se malo radilo na sprečavanju i
smanjivanju zagađivanja rijeka. Spomenimo samo da vodotok Kupe
dnevno prima oko 12.500 kubnih metara otpadnih voda ili oko 250
do 300 litara u sekundi. Mrežnica prima u Dugoj Resi, oko 9000
kubnih metara vode dnevno, ili 100 litara u sekundi, a u Karlovcu
oko 1700 kubnih metara. Kakvo je to opterećenje za rijeke koje su
namijenjene kupanju, rekreaciji i opskrbi vodom sasvim je očito.
– Pred karlovačkim privrednim i vodoprivrednim organizacijama
stoji sada zadatak da u, zakonski predviđenom roku, izgrade
uređaje za odvodnju i pročišćavanje industrijskih otpadnih voda.
Naime, postoji prijedlog, o kojem će se uskoro dogovoriti
predstavnici privrednih, komunalnih organizacija, Direkcije za
Savu i Skupštine općine, da se gradske i industrijske otpadne
vode zajednički pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje. Radnim
organizacijama, koje ispuštaju industrijske otpadne vode, ostalo
bi da izvrše samo predtretman tih voda. Na taj način (zajedničkom
odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda), smanjila bi se
investiciona ulaganja i sredstva za vođenje i održavanje procesa
pročišćavanja, prostor za izgradnju uređaja i kvalificirana radna
snaga. Normalno je da bi za jedno takvo rješenje, kojem prethodi
izgradnja novog sistema kanalizacije, bilo potrebno udružiti
sredstva svih karlovačkih radnih organizacija. Razgovor
karlovačkih privrednika o izgradnji zajedničkog uređaja za
odvodnju i pročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda
održat će se, kako se planira, već idućeg mjeseca.
Pripremio Tihomir Ivka / KAportal