Hrvatska policija intenzivno se priprema za novi veliki val
ilegalnih migranata koji bi iz Turske, Grčke i BiH na proljeće
mogao krenuti prema Hrvatskoj. U tijeku je opremanje granične
policije, ali i prihvatnih centara u vrijednosti većoj od 23
milijuna kuna od čega je najveći dio sredstava osiguran iz
fondova EU, doznaje
Jutarnji.hr.
Tako će MUP od tvrtke Alfatec kupiti tri bespilotne letjelice
srednjeg dometa u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna, a od tvrtki
KING ICT i Ericsson Nikola Tesla dvije bespilotne letjelice
velikog dometa u vrijednosti 17,3 milijuna kuna. MUP je
namjeravao nabaviti i dvije bespilotne letjelice kratkog dometa,
ali na natječaj nije stigla niti jedna ponuda.
Također je ugovorena nabava 450 prijenosnih dnevno-noćnih kamera
za slanje snimki putem mobitela za 624 tisuće kuna. Nadalje, u
vrijednosti gotovo dva i pol milijuna kuna nabavljaju se taktičke
borbene odore s vrećom za spavanje što je najvećim dijelom
namijenjeno za graničnu policiju, piše Jutarnji.
U tijeku je i nabava 1500 madraca u vrijednosti od 600 tisuća
kuna. Najveći dio bit će iskorišten u Prihvatnom centru za
strance Ježevo. Osim toga, Centar će biti rekonstruiran i
obnovljen u što će se utrošiti oko 1,8 milijuna kuna. U tijeku je
i obnova Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u
Zagrebu, na mjestu bivšeg hotela Porin. Trenutno je u tijeku
natječaj za nabavu ograde u vrijednosti 693 tisuće kuna.
Da bi Europu mogao pogoditi novi veliki migrantski val,
upozoravaju mnogobrojni dužnosnici unutar EU, a u tom slučaju
Hrvatska bi bila na velikom udaru. Ta upozorenja su sve jača
nakon ulaska turske vojske u Siriju i ofenzive na Kurde te
enormnog povećanja migranata iz Turske u Grčku. Do 1. listopada u
Europu je preko Mediterana stiglo oko 77.400 ilegalnih migranata,
od kojih je 45.600 stiglo u Grčku.
Pritisak migranata iz BIH na hrvatsku granicu iz dana u dan je
sve jači. U devet mjeseci ove godine slovenska policija je u
Hrvatsku vratila 7656 ilegalnih migranata. Samo prošlog mjeseca
vraćeno je njih 1203 što je u odnosu na lani povećanje od gotovo
300 posto.
Najveći broj migranata u susjednoj BiH locirano je na teritoriju
Bihaća gdje ih je trenutno oko 6000 uglavnom smještenih u
prekapacitiranim kampovima Sedri, Borićima, Biri i Miralu koji su
registrirani i financirani sredstvima Europske komisije, odnosno
Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Lokalnim vlastima
najveći problem je migrantski kamp Vučjak čije funkcioniranje
financira grad Bihać. Njegov kapacitet je 1000 ljudi, a sad je
puniji nego ikad.
Naime, policija Unsko-sanskog kantona je potvrdila da su u
posljednja dva dana iz grada tamo izmjestili gotovo 2000 ljudi te
ih je tamo u ovom trenutku oko 2500. Gradonačelnik Bihaća danas
je za Jutarnji list potvrdio kako ga on više neće financirati.
– Upravo pišem dopis direktoru našeg komunalnog poduzeća da
prestajemo s financiranjem svega u migrantskom kampu Vučjak. Do
sada smo tamo potrošili 100.000 maraka, više nemamo. Možda se
netko javi, pa osigura sredstva. Ako se ne javi, ne znam što će
biti dalje – rekao je to danas Jutarnjem Šuhret Fazlić,
gradonačelnik Bihaća, grada koji se nosi s najvećim teretom
migrantske krize.
Kamp Vučjak osnovao je Grad Bihać, kako bi u njega izmjestio
migrante iz gradskih parkova, ulica i ilegalnih smještaja.
Međunarodne institucije ga ne žele priznati, pa tako ni
financirati. Gradonačelnik Fazlić misli da stvarni razlog nisu
nehumani uvjeti u njemu, na što se pritom pozivaju, već blizina
granice s RH, odnosno snažno lobiranje Hrvatske prema Buxellesu
da se kamp zatvori, jer smatraju da je iz tog kampa najveći
pritisak na granicu. Tako dolazimo do apsurdne situacije, da
Bihać diže ruke od kampa koji je sam podigao da izmjesti
migrante, koji bi mu se sada mogli vratiti na gradske ulice.
– Pa mi ionako ne možemo biti u većem problemu nego jesmo. Ovo je
vrhunac hipokrizije. Mi smo zadnji koji se trebamo brinuti o
tome, Federalna Vlada i međunarodna zajednica su u tišini
posljednjih pet mjeseci kao da se ništa ne događa, ministar
sigurnosti Dragan Mektić minorizira problem, Republika Hrvatska
nam u šumi ostavlja migrante koje pokupi na Bajakovu i Šidu, a
čak i Vlada Unsko-sanskog kantona novac koji pristigne za
migrantsku krizu raspodjeljuje u Cazin i Bužim, a mi se bavimo
migrantima – kaže gradonačelnik za Jutarnji.hr, dodajući da bi
samo 10 posto sredstava koje Europa Hrvatskoj daje za odvraćanje
migranata njemu riješilo sve probleme s istim tim ljudima s
njegove strane granice.
Svakoga dana tamo iz svih dijelova BiH dođe 150 novih migranata
iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana, Iraka i Libije, lani od
siječnja do danas je tim putem prošlo više od 40.000 ljudi.
Svi oni su završili tamo gdje su i krenuli, u nekoj od zapadnih
zemalja, osim dakako, ovih koji se trenutno nalaze u bihaćkim
kampovima. Završit će i oni, pitanje je samo iz kojeg pokušaja će
u tome uspjeti, zaključuje Jutarnji.