Od ulaska u Europsku Uniju Hrvatsku je selidbom u inozemstvo
napustilo 189.512 osoba. Pritom valja naglasiti kako je riječ
samo o onima koji su i definitivno promijenili prebivalište,
odnosno trajno se nastanili u inozemstvu, dok u statistiku nisu
uračunati oni koji na rad u inozemstvo odlaze samo privremeno i
povremeno, a kakvih je također velika brojka. Nadalje, kako se
objavljuju godišnja izvješća o iseljavanju, treba naglasiti i
kako je uračunato malo veće vremensko razdoblje, odnosno od 1.
siječnja, a ne od 1. srpnja 2013. godine, a podaci se odnose na
period do 31. prosinca 2018. godine, dakle bez ovogodišnjih.
U istom periodu Karlovačku županiju trajno je napustilo 5.535
osoba, dok je iz grada Karlovca sreću u inozemstvu potražilo
2.130 osoba. Ako se može tražiti neka mala utjeha u ovim iznimno
lošim podacima, onda je to eventualno u činjenici da je “špica”
iseljavanja bila u 2017. godini – prošle se godine broj onih koji
su se odlučili na odlazak u inozemstvu ipak smanjio, no je li to
trajan trend pokazat će tek podaci za 2019. godinu.
Najgore u Vojniću
Kako je Karlovac najveći razumljivo je da je u čistoj brojci i
najviše iseljenih iz grada na četiri rijeke, dok u postotnom
iznosu prednjači Slunj koji je napustilo 255 osoba, što je više
od 5% stanovnika ovog gradića. Iz Ogulina je u inozemstvo trajno
odselilo 295 osoba, iz Duge Rese 201, a iz Ozlja 188. Među
općinama je apsolutni rekord Vojnić koji je napustila 761 osoba,
što je zastrašujućih 16% stanovništva.
Najviše iseljenih bilo je, dakako, iz Zagreba – 28.432. No, kako
bismo došli do realnije slike o situaciji u Karlovcu u usporedbi
s ostatkom Hrvatske izračunali smo podatke za gradove slične
veličine, odnosno one od 45 do 65 tisuća stanovnika, računajući
popis iz 2011. godine.
Podatke bi mogli nazvati prije svega – upozoravajućima. Situacija
u Karlovcu nije tako dramatično tragična kao u nekim
sredinama, ali nastavi li se gospodarska stagnacija i
dogodi li se eventualni odlazak neke od jačih tvrtki koje
koliko-toliko čine situaciju malo boljom, i Karlovac bi mogao
doživjeti i veće iseljavanje pa nadležni svakako ne bi smjeli
mirno spavati.
Unutarnje migracije pozitivne
Apsolutni rekorder je Slavonski Brod koji je napustilo 3.776
stanovnika, ili gotovo 7%, više od šest posto stanovnika
napustilo je i Sisak – u brojci njih 2.931. Sa oko 3,8% iseljenih
gotovo podjednake rezultate imaju Velika Gorica (2.421
odseljenih) i Karlovac, a jedino iznenađenje na listi na prvi
pogled je Pula koju je napustilo ravno 4% stanovništva ili 2.341
donedavnih Puljana. No, blizina granice i pomorska tradicija
vjerojatno su među glavnim razlozima za to da grad koji inače
dobro kotira na raznim domaćim ljestvicama ipak ne stoji tako
dobro po pitanju iseljeništva. Nešto bolje, pak, stoje Varaždin
iz kojeg je u inozemstvo odselilo 1.453 stanovnika ili gotovo
točno 3% te Šibenik koji bilježi 1.140 iseljenih što je manje od
2,5 posto.
Što se tiče podataka o unutarnjim migracijama, u njima je
situacija nešto bolja, zapravo sasvim uredna. Štoviše, protekle
godine Karlovac je u tom segmentu, kako smo već i pisali, u malom
plusu. Iz drugih hrvatskih gradova i općina u Karlovac je tijekom
2018. godine doselila 541 osoba, a iz Karlovca je u druge
dijelove Hrvatske odselilo njih 535.
KAportal.hr