Karlovac u užem prstenu ima pet groblja. Ruta groblja je turistički proizvod priznat od Instituta za kulturne rute u Europi. Ova respektabilna međunarodna udruga ima 179 članova iz 100 europskih gradova, promiče kulturnu baštinu groblja kao povijesno i kulturno nasljeđe Europe, a Katoličko groblje Dubovac je jedno od njih.
Katoličko groblje Dubovac tiho je počivalište mnogih uglednih Karlovčana. Obiteljski mauzoleji na ulazu i kapelica Svi Svetih svjedoci su karlovačke graditeljske baštine. Šetnjom po katoličkom groblju dobit ćete uvid u zbirku kiparskih radova, spomenika koji smrt spajaju u ovozemaljsku tugu za pokojnikom, vjeru u uskrsnuće i vrijeme koje se ne vraća. Kad ste tamo, pozdravite kameni kip Umornog putnika. Došao je ovdje na predah od života. Vojničko, pravoslavno i židovsko groblje nadovezuju se jedno na drugo i nalaze se nedaleko katoličkog na Dubovcu.
Vojničko groblje je najstarije i, kako mu i ime kaže, namijenjeno je za pokapanje vojnih časnika i vojnika. Najupečatljiviji dojam ovog groblja ostavlja glorijeta s arkadama koje se pružaju cijelom dužinom vojničkog groblja. Krenete polako starim kamenim stepenicama do vrha arkada i pustite pogled da odnese vaše misli daleko.
Pravoslavno groblje krije neobično zdanje, neobarokni obiteljski mauzolej, a kao najveća umjetnička vrijednost tu se nalazi nadgrobni spomenik s mozaičkim prikazom svetaca, ukrasnim zidom i željeznim vratašcima ispred pet kamenih uzglavlja.
Židovsko je groblje upečatljivo zbog svojih mramornih spomenika i mrtvačnicom po uzoru na antički hram koja je jedini primjer židovske sakralne arhitekture u Karlovcu. Uske stepenice odvest će vas u svijet mramornih divova i tešku šutnju cvijeća od kamena.
Groblje Jamadol najnovije je karlovačko groblje o kojem će se povijest tek pisati. Projektirano je kao parkovno-pejzažno groblje s drvoredom tuja čije grane simboliziraju spajanje neba i zemlje. Nalazi se na brdu iznad grada pa se u suton svjetlost svijeća nadovezuje na svjetla grada i spaja ta dva odvojena svijeta.
BLAGDAN SVIH SVETIH I DUŠNI DAN
U Republici Hrvatskoj Svi sveti su svetkovina, ali i neradni blagdan. Ljudi neposredno prije odlaze na groblje, uređuju ih, a za sam blagdan ih obiteljski posjećuju kako bi odali počast svojim preminulima. Ipak, dan nakon Svih svetih zove se Dušni dan, dan kada kršćani mole za sve vjerne mrtve ljude, odnosno njihove duše. Snažna je to simbolika nade i vjere u zagrobni život.
Malo koji kršćanski blagdan i dalje uživa snažnu tradiciju masovne participacije, posebice ako izuzmemo one glavne – Uskrs i Božić. Dakle, u tradicionalnoj rimokatoličkoj vjeroispovijesti, na dan Svih svetih sjećamo se svih poznatih i nepoznatih svetaca, ističući njihovu ljudskost i običnost. Dušni dan je posvećen sjećanju na nama bliske preminule, a tradicionalno se sve to “odradi” na Svi svete.
Datumska povezanost blagdana Svih svetih i Dušnog dana dobra je prilika za razmišljanje o vječnosti. S tim u svezi, kao što je jednom prigodom istakao papa Benedikt XVI., treba se upitati očekuje li uopće suvremeni čovjek vječni život ili pak vjeruje da to pripada već preživjeloj mitologiji. U ovom našem vremenu, više negoli u prošlosti, čovjek je toliko zauzet zemaljskim stvarima, tako mu često biva teško misliti na Boga kao protagonista povijesti i samoga našeg života. Blagdan Svih svetih i Dušni dan mogu biti vrlo poticajni za razmišljanje o tome.
KAportal.hr