Saborsko 17. studenog obilježava tužnu obljetnicu, 28 godina od
sloma obrane i velikog stradavanja hrvatskih vojnika i civila.
Kako je za KAportal želio reagirati Luka Hodak, bivši načelnik i
šaman, ali i predsjednik kriznog stožera obrane te
organizator Ratne postrojbe Saborsko i bojnik HV-a, potaknut
je raspravom o Prijedlogu zakona o blagdanima,
spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kao i uoči
obilježavanja Dana pada Saborskog.
– Vezano za određivanje blagdana 18. studenoga kao Dana
sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu
Vukovara i Škabrnje, imam potrebu dodati da uz Vukovar i Škabrnju
jednakopravno stoji i Saborsko, mjesto koje je uz Vukovar,
podnijelo najveću žrtvu u Domovinskom ratu, piše Hodak.
Koji su razlozi za to opisao je u priopćenju, a širi tijek
događanja od obrane i pada Saborskog šire je opisao u knjizi
koju je objavio 2015. godine (“Put bez povratka- duhovna potraga
jednog ratnika”).
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Saborsko je, uz Vukovar, jedino mjesto u Hrvatskoj koje je
bilo u potpunom okruženju od Balvan revolucije, odnosno od
04. kolovoza 1991. do konačnog sloma 17. studenog
iste godine. Mještani su se isključivo vlastitim snagama i
nadljudskim naporima organizirali u obrani mjesta od četničke i
JNA agresije.
Zadnji dan obrane 13.11.1991. godine agresor je silovitim
kombiniranim napadom iz zraka i s kopna upao u Saborsko i pritom
iskasapio više od pedeset civila koji su se nalazili u svojim
kućama. Do tada su okolna mjesta iz Plitvičkog kraja padala
(Rakovica, Sertić Poljana, Poljanak, Vuković Lisina, Matovinska
Lisina i Skrada) i većina je lokalnog stanovništva iz tih mjesta
izbjegla u Saborsko. Tim je neprilikama u tim mjestima izginulo
više od pedesetak civila, a neki su i živi zapaljeni.
Svi su javni i obiteljski objekti u Saborskom bili spaljeni, kao
i staro groblje i obje crkve. Poginulo je dvadesetak
branitelja, a ranjenih je bilo više od šezdeset. Organizirali smo
izvlačenje preostalih civila (oko tisuću) preko Bosne, od kojih
su neki završili i u logorima. Oko stotinjak preživjelih
boraca probijalo se nekoliko dana preko vrleti Kapele. Probojem
iz obruča izašli smo 18. studenog 1991. godine. U
spomenutom proboju imali smo više desetina ranjenih koje smo
uspjeli izvući, kao i desetine zarobljenika koje smo zarobili.
Ukupno je stradalo, po dosadašnjim saznanjima, oko stotinjak
civila i branitelja. Ovim aktivnostima Saborčana izravno je
spriječen udar velikosrpske agresije na Karlovac, Ogulin i
Rijeku, koji su u tom periodu ozbiljno uspjeli pripremiti obranu,
piše Hodak.
KAportal.hr