Najduži kazneni postupak u hrvatskoj povijesti, onaj Mihajlu
Hrastovu za ratni zločin prije tri godine je formalno okončan,
međutim, iz njega se do sada izrodilo točno trideset novih
parničnih postupaka, kojima se ne vidi kraja. U njima su obitelji
ubijenih i ranjenih srpskih vojnika, agresora na Karlovac, tužili
Republiku Hrvatsku, tražeći odštete u odvojenim postupcima, a u
13 slučajeva dobili su pravomoćne presude te su im isplaćene
odštete. Preostala četiri su u tijeku. Na temelju takvih presuda,
RH tuži svojeg bivšeg djelatnika, tražeći da joj namiri isplaćena
sredstva. Od 13, šest ih je okončano prvostupanjskim presudama,
od čega tri u korist Hrastova zbog zastare, a druga tri za
značajno manje iznose od 42.500, 198.000 i 125.000 kuna u korist
države. Postupak težak 832.000 kuna na reviziji je na Vrhovnom
sudu. Ukupna vrijednost svih sporova vjerojatno je viša od
milijun eura, jer uza sve odštetne zahtjeve treba uračunati
kamate, ali i troškove postupka, koji neće biti mali,
piše Jutarnji.hr.
Presudili mu sedam puta
Republika Hrvatska neće naplatiti od tuženog Mihajla Hrastova od
789.689,37 kuna jer u roku od šest mjeseci otkako je članovima
obitelji njegove žrtve Bože Kozline iz Batajnice isplatila taj
odštetni iznos, nije podigla tužbu protiv Hrastova, pa je
postupak završio u zastari – odlučio je tako nepravomoćnom
presudom u petak Općinski sud u Karlovcu. Karlovačko
tužiteljstvo, čiji posao je bio to odraditi u ime države, tužbu s
regresnim zahtjevom je podnijelo u sedmom mjesecu nakon isplaćene
odštete, dakle mjesec nakon roka. Na isti način neće naplatiti
772.734 kuna iz drugog te 354.218 kuna iz trećeg sličnog slučaja,
također jer su tužitelji u Karlovcu prekasno utužili Hrastova pa
su i ti postupci otišli u zastaru, piše piše Jutarnji, pitajući
se jesu li te zastare svojevrsna kompenzacija za kaznenu
pravosudnu agoniju koja je trajala duže od dva desetljeća.
Prvom optužnicom tada Okružnog javnog tužiteljstva u Karlovcu, u
svibnju 1992. godine, započeo je kazneni progon karlovačkog
specijalca Mihajla Miše Hrastova, a završio je u svibnju 2015.
godine, presudom Vrhovnog suda na četiri godine zatvora zbog
ratnog zločina – ubojstva 13 i ranjavanja dvojice srpskih
rezervista na Koranskom mostu u rujnu 1991. godine. Hrvatsko
pravosuđe u te se 23 godine kompromitiralo s ukupno sedam presuda
istom čovjeku za isto kazneno djelo, a u konačnici ga je
proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći žrtvu, navodi
Jutarnji list.
Osim 13 predmeta Republika Hrvatska – Hrastov, još uvijek se vode
četiri postupka po tužbama obitelji srpskih rezervista, odnosno
preživjelih s Koranskog mosta protiv RH, pa se očekuje da će se
nakon okončanja i oni preliti u tužbe države prema Hrastovu, kaže
za Jutarnji odvjetnica Iva Zlatić.
Nije bilo masakriranja
– Idemo predmet po predmet, u ovom trenutku ih sedam
raspravljamo. Nije sporno da je Mihajlo Hrastov presuđen u
kaznenom postupku, no u svim ovim drugim parnicama on nije mogao
ni na koji način utjecati na visinu dosuđene pa isplaćene
odštete. Osim toga, ti postupci protiv RH započeli su prije nego
što je okončan kazneni postupak protiv njega pa je sud prihvaćao
iskaze kako su ih tužitelji iskazivali, bez obzira na to što se
to kasnije pokazalo činjenično netočnim, primjerice, da je bilo
masakriranja, a nije ga bilo. Pokušavamo dokazati da takve stvari
koje su tamo presuđene nisu točne – kaže odvjetnica Zlatić.
Tužitelji iz Srbije državu su tužili uglavnom na zagrebačkim
sudovima, a država je svoje tužbe preko Općinskog državnog
odvjetništva uputila na karlovački Općinski sud. Predmeti na
drugom stupnju mogu završiti na bilo kojem županijskom sudu u
Hrvatskoj.
– Mi zbog toga nemamo evidenciju po predmetima dok nam ne dođu;
do tada, znači, ne znamo ni tko je tužio ni zašto, a isto tako
teško je reći kako će se ti predmeti pravomoćno okončati –
napominje odvjetnica Zlatić, piše Jutarnji.
KAportal.hr