Karlovcu nakon 28 godina hrvatske samostalnosti više ne može biti
kriv Beograd ni socijalizam , a ni Domovinski rat koji je završio
prije 23 godine, to što i dalje nije u stanju osigurati svojim
građanima u neke samorazumljive stvari za 21. stoljeće. Dovoljan
kapacitet vrtića recimo. Nije da nije ništa po tom pitanju
učinjeno, dapače, vrtići su neka od rijetkih javnih kapitalnih
ulaganja s kojima se gradske vlasti mogu pohvaliti u ovih mršavih
više od četvrt stoljeća kad navodno vladamo samostalno, sami sa
sobom i s našim demokratski izabranim vlastima. Dakle, sazidan je
novi vrtić na Turnju, pa kasnije i onaj na Švarči. Lijepo je to,
ali očito nije dovoljno kad roditelji i dalje moraju hvatati veze
da bi imali gdje ostavljati djecu kad idu na posao. Bit će jednog
dana mjesta za sve, valjda.
Zanimljivo, onaj prvoizgrađeni u poslijeratnom Karlovcu, na
Turnju, nije nova ideja, otkriva nam to pretraživanje po starim
novinama. Još 1980. godine su samodoprinosom sakupljeni novci za
njegovu gradnju, ali problem je bio u tome što je na mjestu gdje
je trebao biti podignut vrtić, bio smješten veliki stočni sajam.
Iz teksta doznajemo još nešto: situacija s vrtićima i potrebama
roditelja da upišu djecu nije bila ništa bolja nego danas, sudeći
po broju odbijenica bila je i mnogo gora. Ali, slaba je to utjeha
i opravdanje za današnje roditelje koji imaju problema s upisom
djece u vrtić, a bogme i za sadašnje gradske vlasti.
“Dječji vrtić ili sajmište?”, Karlovački tjednik, 4.
rujna 1980.
Sredstva za izgradnju dječjeg vrtića na Turnju (za kojeg su se
radni ljudi i građani karlovačke općine izjasnili uvođenjem
samodoprinosa krajem prošle godine) prikupljena su i njegovoj
izgradnji se već moglo prići. Međutim, sredstva stoje, izrada
projektne dokumentacije također jer sporna je lokacija! Naime,
dječji vrtić, kao i sve ostale centralne funkcije uostalom,
locirane su u centru Turnja, upravo tamo gdje se godinama održava
stočni sajam, jedini te vrste u karlovačkoj općini. Gdje sa
sajmištem i da li nam takvo kakvo jest treba, pitanje je koje se
već duže nameće, sada već u zaoštrenijem obliku. Nakon ukidanja
stočnog sajma na Rakovcu, po nekoj sili inercije, mjesto za ovu
namjenu pronađeno je (prije skoro 20 godina) u tada jedva
naseljenom Turnju. Godinama, postepeno, ovo je naselje preraslo u
urbanizirano predgrađe grada Karlovca, a seoski ambijent ostajao
je isti. Tako danas imamo gotovo apsurdnu situaciju da u samom
centru Turnja, tik uz magistralnu cestu postoji stočni sajam.
Ovakva situacija je već postala neodrživa i mjesna zajednica
Turanj je uputila zahtjev za ukidanje ili preseljenje iz centra
ovog naselja koje sve više poprima obilježja grada. Tim više što
se na toj lokaciji treba graditi dječji vrtić, toliko potreban ne
samo ovoj već i ostalih 8 susjednih mjesnih zajednica.
Koliko je izgradnja dječjeg vrtića (kapaciteta 150 mjesta), hitna
i ne trpi odlaganja svjedoči podatak da je ove godine 500 molbi
za smještaj u vrtić odbijeno, da je u karlovačkoj općini
predškolskim odgojem obuhvaćeno 1500 mališana ili tek jedna
četvrtina. Ali, s druge strane, nije moguće jednu tradiciju preko
noći izbrisati, nije moguće riješiti novu lokaciju jer ostaje
otvoreno pitanje; tko će preuzeti na sebe obavezu održavanja i
izgradnje adekvatnog prostora za ovu namjenu jer pozadina toga su
financijska sredstva. Ono što je sigurno jest da je dječji vrtić
prijeko potreban, da nijedan urbanistički plan općine, a niti
provedbeni plan Turnja koji je na snazi od 1973. godine ne
priznaju sajmište na lokaciji gdje su predviđene centralne
funkcije. Sigurno je i to da nam ovakav kakav jest stočni sajam,
iako je to jedini u karlovačkoj općini, nije potreban, jer je sve
više poprište nedozvoljenih rabota u kojima su glavni akteri
razni nakupci i prekupci, a ne međuseljačka razmjena i otkupna
stanica kako je odlukom Općinske skupštine predviđeno.
Međutim, u nedostatku razvijenijeg društvenog otkupa stočarskih
proizvoda, sajmište stoke je potrebno jer, kako tvrde u Komitetu
za privredu Općinske skupštine, ne može se stočarima, a i
građanima uskratiti mogućnost međuseljačke razmjene jer to nije
samo kupoprodaja stoke već i stočne hrane, poljoprivrednih
proizvoda, alatki na koji se svakog petka (iako je ta općinskom
odlukom predviđeno dva puta u tjednu), slije većina stanovništva
sa desne obale Korane. Upravo taj podatak da ovom stočnom sajmu
uglavnom gravitiraju poljoprivrednici s tog kraja karlovačke
općine ukazuje na moguće rješenje, a to je, da se stočni sajam
premjesti nizvodno uz desnu obalu Korane. Bilo kako bilo, odgovor
na prisutne dileme treba što skorije iznaći ,kako bi se dječji
vrtić počeo graditi barem ove jeseni.
Pripremio Tihomir Ivka