U današnjoj Hrvatskoj teško se dolazi do pravomoćnih presuda,
posebno kad su u pitanju moćnici, a kriminal se svodi na
zlouporabu položaja. One pak nepravomoćne kapnu tu i tamo pa iz
njih možemo saznati kojim kaznama država ima volju penalizirati
moćnike ogrezle u kriminal vezan uz pronevjeru (uglavnom
proračunskog) novca. Tako je recimo aktualni gradonačelnik
Varaždina Ivan Čehok dobio ovo ljeto 2 godine zatvora za
pogodovanje lokalnom tajkunu čime je Grad Varaždin oštećen – po
mišljenju Uskoka 50 milijuna kuna, a po procjeni suda 5,5
milijuna. Prilično visoku nepravomoćnu kaznu prema današnjim
hrvatskim standardima od 6,5 godina za pronevjeru dobio je
Zdravko Mamić zbog nezakonitog izvlačenja 116 milijuna kuna iz
“Dinama” i oštećenja državnog proračuna…
Kao što znamo, i u prošlom sistemu se kralo, ali čini se, s puno
više rizika od dugih zatvorskih kazni nego danas. Listanjem
starih novina i presuda karlovačkog suda može se steći uvid kako
je prošli sistem gradirao kriminal i prema čemu je bio
tolerantniji, a prema čemu vrlo strog. Za razliku od danas
popularne predrasude kako se zbog nacionalističkih stavova i
pjevanja nepoćudnih pjesama moglo završiti na robiji, to su bili
vrlo rijetki slučajevi i obično su završavali prekršajnim
prijavama i novčanim kaznama s obzirom da je kao olakotna
okolnost u većini slučajeva bila činjenica da su ispadi počinjeni
pod utjecajem alkohola. Prema slučajevima silovanja sud je bio za
današnje standarde blag. Bilježimo slučaj s početka 70-ih s dva
mlada radnika koji su zatočili dvije maloljetne djevojke,
silovali ih i za to dobili samo 14 odnosno 12 mjeseci zatvora.
Kad su u pitanju ubojstva, sud nije imao puno milosti, čak i kad
je u pitanju bio nehat. Rijetko tko se s ubojstvom izvukao s
manje od 10 godina strogog zatvora. Zanimljivo, privredni
kriminal se u mnogo slučajeva tretirao kao ubojstvo po visini
kazne. Postoji niz osuda karlovačkog na 10-godišnje kazne zatvora
zbog raznih pronevjera i zlouporabe službenih položaja (službeni
položaji su bili i u privredi s obzirom da je sve bilo državno),
za iznose koji danas prema onima koji se spominju u slučajevima
Sanader, Vidošević ili Mamić zvuče smiješno.
Tako nalazimo slučaj iz 1976. gdje su osmorica rukovoditelja iz
tvrtke “Tehma-invest” osuđena na sveukupno 30 godina zatvora zbog
zlouporabe službenog položaja, pronevjere, falsificiranja
isprava…Prvooptuženi među njima, izvjesni Đorđe Petrović, na
karlovačkom sudu dobio je “13 godina strogog zatvora, a poslije
izdržavanja kazne se ne smije se baviti određenim poslovima 10
godina”, kako stoji u presudi. U presudi stoji da je “društvo”
prvooptuženi oštetio za 530 tisuća ondašnjih dinara što bi danas
s uračunatom devalvacijom iznosilo “pišljivih” stotinjak tisuća
eura.
Danas se govori da su mito i korupcija bili sveprisutni u
socijalizmu, ali rijetko tko će dodati koliki je rizik nosilo
takvo ponašanje. Dobro su to osjetili i rukovoditelji karlovačkog
“Agroprometa” koji su pokušali “podmazati” dobivanje kredita od
Komercijalne banke 1972. godine. Za mito krmenadlima na koji bi
se danas samo nasmijali i kriminalci, i državno odvjetništvo i
suci, skupina u kojoj ima zaista zanimljivih imena zaradila je po
godinu, godinu i pol strogog zatvora.
“Osuđeni Agroprometaši i bankari”, Karlovački tjednik, 9.
studenog 1972.
Vijeće Okružnog suda u Karlovcu (predsjednik Marija Lukičić)
osudilo je aktere nezakonitih poslova u “Agroprometu” i
Komercijalnoj banci. Zbog zloupotrebe položaja i falsifikata na
godinu dana zatvora osuđeni su Božidar Fancev (49), rukovodilac
privredno–računskog sektora u “Agroprometu” i Mijo Laić (40),
šef mesarskog prometa tog poduzeća. Josip Jambrošić (53),
zamjenik, direktora “Agroprometa” osuđen je na tri mjeseca
zatvora, uvjetno na godinu dana. Srećko Kolaković (51), šef
kratkoročnih kredita u Komercijalnoj banci osuđen je na godinu i
pol strogog zatvora, a kreditni referent u banci Fabijan Vine
(51) na 10 mjeseci zatvora. Petorici osuđenih navedena su radna
mjesta na kojima su radili u vrijeme kada su počinili prekršaje
za koje ih je teretila optužnica.
Optužbe su oslobođeni Mile Kmeta (43), šef računovodstva
“Agrokombinata” u Slunju, koji je bio optužen zbog zloupotrebe
položaja i Andrija Gojak (51) kreditni referent Komercijalne
banke, koji je bio optužen zbog primanja mita. Inače, kako smo
već pisali, iako su ispunjavali uvjete da od karlovačke
Komercijalne banke dobiju kratkoročni kredit, osuđeni rukovodioci
u “Agroprometu” odlučili su poklonjenim mesom ili dopuštenjem da
bankovni službenici na temelju izmišljenih putnih računa na teret
njihovog kolektiva dobiju određenu sumu “pospješiti” kredit.
Pripremio Tihomir Ivka
