KAretrovizor: Domaćih životinja u centru grada više nema, iako bi danas mnogi u zoru radije slušali pijetla nego cajke iz bijesnih auta

foto KAfotka.net

Tu i tamo lokalne novine su se u stare vremena bavile naizgled
trivijalnim stvarima proizašlim iz brze poslijeratne urbanizacije
Karlovca od sredine 20. stoljeća naovamo, odnosno iskorjenjivanju
starih običaja i navada koje više nisu bile kompatibilne s
asfaltom, visokim novim zgradama i općenito novim stilom života
jednog industrijskog grada. Tako se često moglo pročitati o
problemu držanja krupnije stoke i sitnijih domaćih životinja
nadomak centra grada, na Baniji, Dubovcu, Rakovcu…

Jedni su branili svoju tradiciju, djedovinu i nisu vidjeli
razloga zašto bi nakon više generacija baš oni morali biti ti
koji će staviti brave na svoje štale, drugi su se pak bunili na
smrad i buku i upozoravali da stoka nema što raditi u gradskim
stambenim četvrtima. Ovi drugi su ipak bili u pravu, rekli bismo
iz današnje perspektive, iako se mora priznati da bi mnogi od nas
danas pred jutro radije slušali pijetla nego cajke i “ćirilicu”
što trešti iz svakog drugog skupog auta u Karlovcu, svakodnevnu
zvučnu kulisu za koju smo vjerovali da nikad neće prijeći
Slunjska brda. Vremena su se mijenjala nekad, vremena se
mijenjaju i sada. Ponekad na bolje, ponekad na gore…

Vezano uz stvari koje su bile svakodnevna slika u vremenima prije
Domovinskog rata i demokracije, a sad su gotovo iščezle što zbog
novih granica, zbog temeljite promjene ekonomske paradigme na
ovim prostorima, prisjećamo se ovaj put nomadske ispaše ovaca. Za
mlađe, riječ je o stadima ovaca i njihovim pastirima (uglavnom iz
Bosne), koje je potraga za novim pašnjacima redovito nanosila i u
karlovački kraj, počesto i u sam centar grada. Kao što se vidi iz
teksta u nastavku, u jednom je trenutku došao čas da se takva
praksa prekine…

“Stop za nomadsku ispašu ovaca”, Karlovački tjednik, 17.
ožujka 1977.

Kako za nomadsku ispašu ovaca na području Zajednice općina
Karlovac nema uvjeta skupštinska izvršna vijeća i općinske
skupštine na području regije, neće dozvoliti nikakve aranžmane o
ispaši ovaca. Općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu
takav ugovor neće registrirati već će o tome obavijestiti
inspekcijske službe radi poduzimanja daljnjih mjera. Poduzimat će
se mjere da nikakve ugovore o ispaši ovaca ne sklapaju mjesne
zajednice ili organizacije udruženog rađa s područja općina.
Cjelokupnu akciju i organizaciju akcija, oko provođenja mjera na
sprečavanju nomadske ispaše ovaca na području Zajednice općina
Karlovac, vodit će Sekretarijat za inspekcijske poslove Zajednice
općina s poljoprivrednom, šumarskom i veterinarskom
inspekcijom… Ovo je, ukratko, bit zaključaka što su ih 10.
ožujka donijeli predstavnici “stranaka” zainteresiranih za tzv.
nomadsku ispašu ovaca. Ovom skupu prisustvovali su predstavnici
izvršnih vijeća svih općinskih skupština članica Zajednice općina
Karlovac, predstavnici općinskih sekretarijata unutrašnjih
poslova, općinski suci za prekršaje, predstavnici SSRN,
veteriarskih stanica, Šumskog gospodarstva Karlovac, predstavnici
ŽTP Zagreb (OOUR Karlovac) i predstavnici lovačkih organizacija.
U zaključcima je, između ostalog, naglašeno da će se na kraju
ovogodišnje “nomadsko ovčje” sezone održati sastanak na kojem će
se podrobno analizirati sve što je u ostvarivanju zaključaka
učinjeno. Na osnovi toga, pokrenut će se inicijativa za donošenje
društvenog dogovora p sprečavanju nomadske ispaše ovaca, za iduću
sezonu. U ovaj dogovor trebalo bi, kako se predviđa, uključiti i
susjedne zajednice općina: Sisak, Zagreb (vanjska područja) i
Rijeku…

U zaključcima, kroz čije će se provođenje Zajednica općina
Karlovac boriti protiv nomadske ispaše ovaca na svojem području
svakako ima i onih koji će neminovno biti proglašeni isuviše
oštrima. Ali, u njihovu opravdanost teško će netko opravdano
posumnjati. Jer, u prvom redu cilj ovih zaključaka (koje bi prije
trebalo nazvati dogovorom) je čuvanje poljoprivrednih i šumskih
površina i što je najvažnije sprečavanje bilo kakve mogućnosti da
“nomadi” na svojem dugom putu donesu i neku stočnu zarazu… Da
bi se spriječile ove osnovne opasnosti bit će poduzete mnoge
mjere. Tako će, na primjer, općinski sekretarijati unutrašnjih
poslova pojačati kontrolu nad kretanjem stada ovaca. Posebno u
dane koje pastiri nomadskih stada (subota, nedjelja) koriste da
se prebace na drugo mjesto. U slučaju kada otkriju ovakvo stado
radnici milicije će ga zadržati sve dok ne stigne inspekcija i
sudac za prekršaje. Radnici milicije koji prate sigurnost u
prometu kontrolirat će prijevoz ovaca. Ukoliko naiđu na cestovno
vozilo koje prevozi stado bez zakonski predviđene dokumentacije
obavijestit će inspekciju i suca za prekršaje, a zatim
kontrolirati kretanje: bilo da stado produžava putovanje ili se
vraća u prebivalište vlasnika…

Veterinarske stanice i ambulante pojačat će zdravstvenu kontrolu
ovaca, a Šumsko gospodarstvo Karlovac pojačat će čuvarsku službu.
Željezničko transportno poduzeće Zagreb (OOUR Karlovac) neće
dozvoliti istovar ovaca na željezničkim stanicama svog područja,
ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti za prijevoz stada… Na kraju,
zaključcima je predviđeno i to da svaku štetu koja nastane od
boravka nomadskih stada ovaca treba prijaviti općinskoj
skupštini, komisijski procijeniti štetu, stada zadržati i štetu
naplatiti… čak i zapljenom ovaca.

Pripremio Tihomir Ivka

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest