Nakon osam godina rada, županijska Razvojna agencija Karla d.o.o. svoj će posao morati prepustiti novoosnovanoj Javnoj ustanovi koju je kao ravnatelj već preuzeo bivši obavještajac i umirovljenik Vinko Klasan. I dok još u karlovačkoj javnosti traju polemike je li on, inače stručnjak za raketne sustave dobar ili loš izbor za ovako važnu funkciju, polako se stišala medijska bura koju je prije nekoliko mjeseci podigao bivši djelatnik Karle Mile Sokolić. On se, podsjetimo, nakon što je dobio otkaz obrušio na župana Damira Jelića, njegove suradnike i direktora Viktora Šegrta, te ih čak optužio “za klijentelizam i interesno umrežavanje na štetu zajednice, radnu i socijalnu diskriminaciju, primitivizam, antiintelektualizam”, pa čak i homofobiju i sadizam.
U razgovoru za KAportal, prvi put od Sokolićeve “paljbe” u lipnju, o ovome je progovorio direktor Viktor Šegrt, ali i o radu Razvojne agencije koju je vodio, a za koju smatra da je više nego dobro ispunila svoju misiju.
Nema sudskih tužbi
– Događale su i ružne stvari, pisalo se po lošem radu Karle, njezinoj navodnoj neučinkovitosti i lošim međuljudskim odnosima, međutim, do dana današnjeg Karla d.o.o nije zaprimila niti jednu sudsku tužbu. Također, jedan kolektiv čine pojedinci, oni su meni kao direktoru dali punu usmenu i pisanu podršku u svim segmentima rada, te su sami rekli da imam korektan odnos prema svima njima. Za sve ostalo što je indiciralo protupravne radnje – navodni mobing, diskriminaciju na vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj osnovi, još sam spreman snositi odgovornost, ako je ima. Ali nema je, pa nema niti sudskih tužbi, kazao je Šegrt.
Tvrdi da kad je prije osam godina preuzeo tvrtku, Karla je imala gubitak od minus 69 tisuća kuna, a na kraju 2017. godine vrijednost poduzeća, kapital i zadržana dobit su bili 896 tisuća kuna.
– Povećanje vrijednosti tvrtke ostvarili smo na dva načina, prvo kroz uštede u poslovanju a drugo i najbitnije, novac koji smo zaradili po završetku provedenih EU projekata. Mi smo prijavili projekte gdje smo planirali dio koji će se provoditi u troškove rada Karle, a po završetku projekta iz Europe smo taj novac dobili koliko smo planirali i možemo ga koristiti za što želimo. Kroz uštede i zarade smo i kupili dva automobila koji su nam potrebni za rad, kaže Šegrt i dodaje da je vrijednost tvrtke narasla za 416 posto.
“Protočni bojleri”
U javnosti se često moglo čuti da su razvojne agencije “protočni bojleri” za transfer novca iz EU fondova na lokalnu razinu, a neki gradovi i općine (u kojima na vlasti nije bio HDZ) jedno vrijeme nisu ni htjeli ući u vlasničku strukturu Karle.
Šegrt pak kaže da je on imao zabranu rada na tržištu jer razvojne agencije niti nisu oformljene da rade na tržištu nego da apsorbiraju europski novac u jedinice lokalne samouprave.
– To je kohezijska politika. Mi smo isključivo iz proračuna osnivača dobivali novac za hladni pogon što je bila i zakonska obveza. Druga stvar vrijednost tvrtke i zarada se mjeri po tome koliko smo novaca u godini ugurali u jedinice lokalne samouprave. U 2017. godini, na primjer, odobreni projekti u Karlovačkoj županiji iznosili su 23 milijuna 866 tisuća kuna, a od toga je bespovratno ušlo 20 milijuna 452 tisuće kuna. To znači, da ako smo potrošili 3 milijuna kuna, a povukli smo bespovratno 20,5 milijuna. U prošloj godini smo šest i pol puta opravdali svoje poslovanje u usporedbi onog što smo dobili za hladni pogon i ono što je bio naš zadatak povući iz EU fondova za gradove i općine, kaže nam Šegrt.
Osmislili i akvarij
Ponosno ističe “kapitalce”, projekte koji su stvoreni u Karli, a među njima je i karlovački akvarij.
– Od ideje 2009. godine nitko nije vjerovao u njega, no mi smo s timom ljudi uključujući Marinu Grčić iz Grada, Ivančicu Obajdin iz RA sve doveli do najpromoviranijeg projekta financiranog iz strukturnih fondova u RH, kaže nam Šegrt. Pohvalio se i sa 3,5 milijuna kuna dobivenih za Strategiju prometnog razvoja, ali i novim projektima koji su prošli – od pristupne ceste za Centar za gospodarenje otpadom, KAŽU Zdravlje, dječjim vtićem Zvončić Ozalj, novim planovima za poduzetničku zonu u Ozlju, projektom EU Educa.
Na Karlu se definitivno spušta zavjesa, a s radom kreće Javna ustanova. Šegrt se nije javio na natječaj za ravnatelja, te nam nije htio komentirati izbor Vinka Klasana za ovaj posao, no samo je dodao da dobro surađuju. Kako kaže, predstoji postupak prijenosa gospodarske cjeline, financijskih sredstava, pokretnina, ljudi i nekretnina. Naime, nova javna ustanova, ako ne stekne reference koje će se prenijeti s Karle, ne može praktički uopće raditi.
Šegrt kaže da je cijeli postupak u koordinaciji s novim ravnateljem u završnoj fazi.
– Rad javne ustanove ima potpuni “support” od mog iskustva i strane ljudi, vjerujemo da ćemo imati pozitivnu priču i funkcioniranje regionalnog koordinatora javne ustanove koji u budućem razdoblju treba i certificirati da bi postala regionalni koordinator, i da se konačno u novom financijskom razdoblju krene sa spuštanjem novca na Javnu ustanovu i da raspisujemo natječaje, evaluiramo projekte JLS-ova, dodjeljujemo im sredstva i pratimo njihovo namjensko korištenje, navodi Šegrt.
“Čista glupost”
Smeta ga, kaže nam, kako se u medijima često uspoređuje koliko je koja županija povukla novca i koja je u tome “bolja”. Tvrdi da je takvo “mjerenje” čista glupost jer svaka županija ima svoj indeks razvijenosti i ako je on slabiji, županiji je namijenjeno više novaca.
– Tako ako je u pozivu za npr. Karlovačku županiju određeno 7,3 milijuna kuna, prema indeksu razvijenosti, a za neku drugu susjednu županiju npr. 9,5 milijuna kuna, i ako i oni i mi povučemo ukupnu vrijednost, netko kaže da su oni uspješniji. Pa kako su uspješniji kada su u startu imali više novaca koji im je određen po ranije zadanim parametrima?! Takve usporedbe je krajnje loše plasirati jer pokazuju potpuno nepoznavanje tematike EU fondova te se koriste u svrhe koje nisu razvojnog karaktera, zaključio je Šegrt.
KAportal.hr