– Bili smo u školi u trenutku napada na Karlovac. Što pamtim? Pucnje, dječji plač, čudne zvukove za koje nismo znali da postoje osim na filmu, roditeljsku paniku i strah za djecu jer su bili na drugom kraju naselja… Vozila sam djecu kućama, na Jelaše, ne znajući da je tamo počelo. Dečki koji su bili u Gardi, spasili su i djecu i mene. Djeca su došla na sigurno, ja sam se vratila u školu. Taj dan pamtim kao dan koji je zaista, ali zaista promijenio moj život. Ne volim se prisjećati, ali ovaj dan je poseban; ne samo za mene, nego sve ove ljude čija su imena napisana ovdje na spomeniku. Zbog njih, od kojih mnoge poznajem, trudim se u školi napraviti program, da se taj dan pamti. Da ga djeca upamte. Ne treba se o tome govoriti svaki dan, treba ići naprijed, prema budućnosti, ali taj jedan dan u godini za naše, karlovačko područje, vratimo se u prošlost. Podučimo djecu, učimo ih neka prepoznaju dobro i zlo, neka ih razlikuju. Neka zapamte što se dogodilo na ovaj dan, što je bio Domovinski rat i tko su ovi ljudi čija su imena ovdje na ploči, a mogli su, kao mi sada, stajati na ovom suncu. Zato: zahvalimo im. Naša škola se uključuje u obilježavanje ovog dana da bismo rekli: Hvala vam, dečki! Hvala, prijatelji, ispričala je Irena Lukešić, učiteljica OŠ Turanj, prisjećajući se 4. listopada 1991.
Prisjetili su ga se i mnogi drugi na današnjem “Sjećanju naTuranj” : učenici, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, vojske, policije, Grada i Županije, stanovnici ove karlovačke četvrti, najviše stradale u Domovinskom ratu, prigodnim programom kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, a potom i u Školi i prostorijama Vijeća GČ.
Zahvalnost onima koji su dali živote za slobodu koju uživamo, po riječima gradonačelnika Damira Mandića, jest i drugo ime za dug prema onima koji nisu među nama i ne mogu živjeti ovu slobodu.
– Naša svakodnevica treba osvješćivati taj dug i propitivati se na koji način i kako Karlovac i Hrvatsku činimo gradom i zemljom u kojima su svi zadovoljni i sretni. Sjećajući se dana borbe za slobodu, moramo si i to osvješćivati, kazao je Mandić i najavio da će iduće godine u srpnju biti završen Muzej Domovinskog rata na Turnju, a time i mjesto pijeteta i prostor koji će obilježavati Karlovac i kao grad koji svoju povijest baštini i u vojnom smislu.
Župan Damir Jelić podsjetio je kako je velik broj ljudi upravo na ovom prostoru zaustavio prodiranje zla jer logika napada na nekoga se ne može opravdati logikom branjenja sebe na nekim drugim prostorima.
– Turanj je u našim srcima; Karlovačka županija imala je više okupiranog prostora nego slobodnog. Na nama je da crpimo energiju, snagu i motivaciju na uzorima ljudi koji su položili žrtvu na oltar domovine. Hvala im svima, poručio je Jelić.
Zahvalio je svima i ministar branitelja Tomo Medved, te napomenuo da Turanj ima iznimno značajnu ulogu u novijoj hrvatskoj povijesti i obrani domovine.
– Ovdje, na samom ulazu u Karlovac, neprijatelj je želio Hrvatsku okupirati raspolažući s ogromnim snagama, srbočetnička agresija uz potporu tzv. JNA s cjelokupnim arsenalom na cijelom području Hrvatske. Ovo su dani kada s punim pijetetom iskazujemo zahvalu hrabrim domoljubima koji su obranili svoju domovinu, kasnije je oslobodili, ali i svima onima koji su na bilo koji način doprinjeli održivosti tada ranjive hrvatske države jer, nemojmo zaboraviti: nisu svi mogli biti na prvoj crti, netko je morao odrađivati i u dubini teritorija one poslove koji su bili nužni. Kao društvo, tada jedinstvni, okupljeni oko ideje samostalne i suverene Hrvatske cijelo naše nacionalno biće je zaslužno za ovo što danas uživamo, izjavio je Medved.
Govoreći o sudjelovanju Ministarstva u realizaciji Muzeja Domovinskog rata na Turnju, najavio je da će biti jedan od centara gdje će mladi naraštaji, a i svi turisti imati priliku vidjeti što se u Hrvatskoj događalo 90-ih, čime su hrvatski branitelji bili naoružani, čime je Hrvatska napadana i bar donekle doživjeti taj osjećaj.
– Ovo ostaje trajni spomen na vrijeme stvaranja i obrane Hrvatske i podsjetnik da se više nikad ne ponovi. Drago mi je da ćemo ovaj centar povezati s Memorijalnim centrom Vukovar i Muzejem pobjede u Kninu kako bi naši učenici kroz obrazovne programe novije povijesti imali priliku steći punu sliku na koji način se Hrvatska branila i oslobađala, rekao je Medved.
Odgovarajući na pitanje o prosvjedu zbog neprocesuiranju ratnih zločina, te najavama sličnih inicijativa, rekao je da podržava sve inicijative koje su usmjerene ka senzibiliziranju javnosti i poticanju nadležnih tijela i službi na intenziviranje procesuiranja kaznenih djela, posebice onih počinjenih u Domovinskom ratu i ratnih zločina.
– Na žalost, previše je vremena prošlo, previše žrtava u Hrvatskoj imamo. Svakako podržavam inicijativu, ali to mora biti kvalitetno i sustavno osmišljeno i sam pristup mora biti zakonit. Ne možemo toj problematici pristupati kroz ikakav oblik improvizacije, već sve naše službe, tijela koja imaju u svojoj nadležnosti tu obvezu, sustavno, temeljito moraju pristupiti obradi, pokretanju prijava i procesuiranju tih teških kaznenih djela. Ova Vlada je, posebno u posljednjih godinu dana, učinila veliki iskorak na tom planu, oformljeni su specijalistički timovi. Od Ovčare, Vukovara, Slavonije, Banovine, Karlovačke županije, Like, Dalmatinske zagore pa sve do Konavla, na žalost, ima ogroman broj strašnih ratnih zločina za koje nitko nije odgovarao i stoga potičemo službe, tijela i institucije koje imaju nadležnosti postupanja prema počiniteljima na procesuiranje. Jer, počinitelji teških kaznenih djela ratnog zločina nisu abolirani, ratni zločin nikad ne zastarijeva, poručio je Medved.
KAportal.hr