Investitor u hidroelektranu na Šušnjarovom slapu morat će provesti mjere za zaštitu sedre, ekolozi zadovoljni: Veliki korak koji daje nadu

foto: FB Pan

Investitor u malu hidroelektranu “Dabrova dolina” na slapu
Šušnjar na Mrežnici kod Tounja morat će provesti propisane mjere,
naložilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike što su
ekološke udruge odmah pozdravile i nazvale “velikim korakom koji
daje nadu u pozitivan epilog u već poodmakloj fazi spašavanja
najviše sedrene barijere slapa Šušnjar”.

Nalog MZOE prenosimo u cijelosti:

“Inspekcija zaštite prirode investitoru je naložila da uskladi
rad minihidroelektrane (mHE) s propisanom mjerom ublažavanja
štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tijekom korištenja
zahvata, odnosno da postavi/stavi u funkciju mjerač protoka vode
na poziciju s koje će se svakodnevno moći dobivati relevantni
podatci o količini protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu
slapišta te da podesi senzor na način da kada protok vode na
lijevom kaskadnom dijelu slapišta padne do vrijednosti ekološki
prihvatljivog minimuma od 1,5 m³/s, da se automatski zatvore
privodne lopatice turbine, čime će se sva voda prelijevati preko
slapa. O navedenom je investitor dužan inspekciji dostaviti
pisani dokument izrađen od relevantne pravne osobe, koji
nedvojbeno dokazuje poštivanje opisane mjere ublažavanja štetnih
posljedica zahvata za ekološku mrežu tijekom korištenja zahvata,
odnosno mjerenje protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu
slapišta. Također, inspekcija je investitoru naložila da ulazni
dio kanala/vodozahvata, nastalog izvedbom dovodnog kanala stare
mlinice, zatvori na način da u uvjetima niskog vodostaja voda ne
ulazi u kanal, već sva teče preko lijevog kaskadnog dijela
slapišta. Rok za izvršenje svih mjera je 30 dana nakon čega će
inspekcija izvršiti kontrolu.”

Nažalost, morali smo čekati više od dvije godine kako bi i
nadležna tijela potvrdila da je u slučaju izgradnje i rada mHE
Dabrova dolina 1 bilo nepravilnosti. Nadalje, očekujemo u
potpunosti provedbu naloga Ministarstva te poštivanje i praćenje
propisanih mjera ublažavanja”, rekao je Denis Frančišković.

Primjer mHE “Dabrova dolina 1″ i rijeke Mrežnice može se
preslikati na gotovo svaku rijeku u Hrvatskoj i regiji. Sumnjivi
projekti i planovi izgradnje hidroelektrana ostvaruju se pod
krinkom zelene energije, a investitori su najčešće motivirani
novčanim poticajima i lakom zaradom. Ovim putem ohrabrujem
nadležne institucije i inspekciju da se detaljnije pozabave
problematikom planiranja i gradnje hidroelektrana na rijekama
Hrvatske. Za postojeće projekte nužno je provoditi strogo
praćenje stanja prirode i djelotvornost mjera ublažavanja”, tvrdi
Irma Popović Dujmović iz WWF Adrijem, udruge koja zajedno s
karlovačkim Eko Panom već godinama ukazuje na štetnost projekata
koji nepovratno uništavaju okoli.

Naime, sedrene barijere vrijedno su slatkovodno stanište i
pokazatelj bogatstva bioraznolikosti rijeke Mrežnice u zaštićenom
Natura 2000 području. Uz slap na rijeci Mrežnici nekad su radila
tri mlina, a planovi gradnje trebali su uključiti obnovu stare
mlinice i mlinskog kanala. Izgradnja mHE “Dabrova dolina 1”
završila je 2017., hidroelektrana je puštena u pogon a s njom su
odmah započeli problemi. Slap Šušnjar s bogatom florom i faunom
na sedrenoj barijeri gotovo je u potpunosti presušio zbog
nedostatka vode tijekom ljeta. Stari mlin uopće nije obnovljen,
nego je izgrađen potpuno novi objekt. Stara mlinica je ostala
neiskorištena, a u novi vodozahvatni kanal usmjereno je puno više
vode iz rijeke nego u stari kanal.

KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest