O tome gdje je granica Balkana, postoje razne teze i mišljenja.
Čisto tehnički, geografsko – geometrijski, balkanski poluotok je
sve ispod linije Trst – Odesa na Crnom moru, no u Hrvatskoj se
malo tko slaže s takvom klasifikacijom i od kad Jugoslavije nema,
Hrvati i Hrvatska bježe od Balkana kao vrag od tamjana. I
Karlovac ima svoju popularnu priču o tome gdje počinje, odnosno
završava Balkan. U skladu s upravo napisanim, ponajviše Banijanci
vole reći kako je područje na lijevoj obali Kupe Europa, a na
desnoj – dakle većina Karlovca – na Balkanu. Činjenica jest da je
Banija prije pripajanja gradu Karlovcu 1902. uvijek bila pod
banskom vlašću otkud joj dolazi i ime i da je bila samostalna
općina u okviru hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije po
tadašnjem administrativnom ustrojstvu Austro-Ugraske.
Zanimljivo, 90 godina nakon spajanja s Karlovcem u jedan grad, na
Baniji se ponovno javila ideja za ponovnim osamostaljivanjem,
odnosno odcjepljivanjem. Ideja je tim više zanimljiva što se
rodila usred Domovinskog rata, kad su separatističke ideje na
južnim prilazima Karlovca privremeno ostvarene na silu, oružjem
pobunjenih Srba potpomognutih Jugoslavenskom narodnom armijom,
čije je ime s početkom ratnih sukoba u Hrvatskoj u potpunosti
izgubilo smisao. Očito je separatizam u to vrijeme bio u modi…
Kao što se vidi, razlog rađanja ideje o odvajanju Banije od
Karlovca bio je “maćehinski odnos” tadašnje općine Karlovac
naspram tadašnje mjesne zajednice Banija. I kao što danas znamo,
do realizacije ideje nije došlo.
“Banija, ponovno samostalna općina!”, Karlovački tjednik, 25.
lipnja 1992.
Savjet Mjesne zajednice Banija imao je, ovih dana, mnoštvo oštrih
kritika na dosadašnji maćuhinski odnos općine, tim više što MZ
Banija iz svojeg gospodarstva daje više od polovine ukupnog novca
koji se godišnje prikupi u općinskom proračunu, a Baniji se od
toga gotovo ništa ne vraća. Banijom se sve više čuje, tvrdi
Savjet MZ, da treba organizirati referendum o odvajanju Banije od
sadašnje općine, sa svim mjesnim zajednicama lijeve obale Kupe,
te stvoriti posebnu općinu Banija -ponovno …
Savjet MZ Banija raspravljao je, ovih dana, o planu razvoja za
ovu godinu ili, bolje rečeno, o »udarnim« pravcima razvitka što
je zbog rata moralo biti ostavljeno za mirnije dane.
U raspravi prevladalo je izuzetno nezadovoljstvo sadašnjim
stanjem u komunalnom (ne)uređenju, počev od izostanka pranja
ulica pa sve do neredovitog odvoza smeća. Znamo daje ratno
stanje, naglašeno je na sjednici Savjeta, ali isto tako znamo da
život mora teći dalje; tim prije što građani Banije uredno
podmiruju sve komunalne obveze. Dogovoreno je, da ne bi sve
ostalo samo na raspravi u krugu Savjeta, da se organizira veliki
zbor građana Banije na koji bi bili pozvani svi “nadležni i
odgovorni” iz općine da odgovore građanima na brojna pitanja. Jer
činjenica je, tvrdi Savjet MZ, da je Banija bila i ostala jedna
od najzapuštenijih gradskih četvrti.
Među ostalim, a toga ima podosta (ako ne i previše) i ne od
jučer, Baniji je nužna i tzv. mini tržnica. Ako zbog ničega
drugoga onda zbog toga što brojni banijanski umirovljenici
(glavni kućni snabdjevači, zar ne?) moraju do nove tržnice
pješačiti u prosjeku oko 2 kilometra. Što to znači nepotrebno je
pojašnjavati. Inače, lokacija za malu tržnicu predviđena je, uz
tvrda obećanja tadašnje vlasti prije petnaestak i više godina,
kod Osnovne škole Banija. Međutim, lokacija je »preimenovana« u
parkiralište pa će sada MZ Banija zahtijevati reviziju
provedbenog urbanističkog plana kako bi se barem dio parkirališta
namijenio za malu tržnicu.
Na sjednici Savjeta MZ Banija ustvrđeno je, podosta prijeteći,
kako »ima još mnogo otvorenog prostora« za raspravu o brojnim
sličnim problemima i primjerima, ali je to ostavljeno za
najavljeni veliki zbor građana na koji će biti pozvani, kako je
naglašeno, »nadležni i odgovorni”…
Pripremio Tihomir Ivka
