Poništavanjem prvostupanjske presude Upravnog suda u Rijeci te
rješenja Karlovačke županije i Ministarstva zaštite okoliša i
energetike kojim se izgradnja mini hidrocentrale Primišlje
proglašava prihvatljivom za područje rijeke Korane udruga Eko Pan
doista može biti zadovljan, kako oni, tako i svi zaljubljenici u
karlovačke rijeke, ali istovremeno mogu biti i vrlo zabrinuti. U
slučaju mHE, naime, sva su nadležna tijela koja su odlučivala u
ovom postupku ranije, od Karlovačke županije, preko Ministarstva
zaštite okoliša i energetike, do Upravnog suda u Rijeci
propustila utvrditi procjenu kumulativnih učinaka izgradnje svih
planiranih hidroelektrana na Korani.
– Predsjednik Udruge Denis Frančišković kaže kako za migraciju i
život riba nije isto nailazi li riba na svom staništu na jedan
slap male hidrocentrale ili na njih sedam u nizu, a do sada se
Karlovačka županija ponašala isključivo kao servis za
zadovoljavanje interesa pojedinih investitora, ne prirode, iako
bi prvenstvenu pozornost trebali dati javnom interesu, očuvanju
rijeka, pa podsjetio da je Prostornim planom Karlovačke županije
na rijeci Korani predviđena gradnja sedam malih hidroelektrana.
Eko Pan podnio je pet tužbi na postojeće projekte za tri zahvata
na Korani u dva na Kupi, dok su Grad Slunj i Općina Barilović
dali primjedbe na Prostorni plan, da se iz njega izbace
“rezervirane površine za gradnju hidrocentrala, serije malih i
mini elektrana, odnosno brisanje mogućnosti izgradnje mini
hidroelektrana Puškarići, Primišlje, Barilović i VES (vodno
energetska stepenica) Lučica”.
Frančišković ocjenjuje da vrlo loša iskustva s realiziranim
projektima u Karlovačkoj županiji, HE Lešće na rijeci Dobri, mHE
Ilovac na Kupi i mHE Dabrova dolina 1 na Mrežnici, dokazuju kako
je dosadašnji pristup ovom problemu promašen te dovodi do trajnog
ugrožavanja i gubitka biološke raznolikosti naših rijeka.
Međutim, na njegovu žalost, tako očito ne misle oni koji o
gradnji hidrocentrala odučuju ili daju mišljenje. Dok su se
lokalni HDZ-ovci hvalili kako su na zasjedanju Vlade u Karlovcu
progurali brojne vrijedne projekte, među kojima je i sustav
obrane od poplave, ispod radara je nekako prošlo “nuđenje”
državnoj politici hidropotencijala karlovačkih rijeka.
Nije to bilo onako direktno kako je to tadašnji župan Ivan Vučić
rekao tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor prilikom puštanja u rad
HE Lešće 2010. godine (“Gospođo predsjednice, ministri, nemojmo
čekati još 50 godina jer imamo još hidropotencijala na Korani,
Kupi, Dobri), ali je činjenica da je o hidropotencijalu
karlovačkih rijeka premijeru Plenkoviću do znanja vrlo jasno dao
župan Damir Jelić predstavljajući ukupne potencijale naše
županije. Osim toga, samo sat ranije u Ozlju se prilikom obilaska
tamošnje Munjare također pričalo o potencijalu rijeka na ovim
prostorima. Teško da čelni ljudi HEP-a nisu znali o čemu govore.
Na novinarsko pitanje županu Jeliću trebaju li se nakon svega
stanovnici karlovačke županije ipak bojati, s obzirom na loša
iskustva s HE Lešće i Dabrovom dolinom, on nije odgovorio ni
direktno ni konkretno.
– Po modelu Osijeka i Kosinja osniva se jedna ekipa, povjerenstvo
koje je odgovorno za analizu hidroelektrane Lešće, što znači da
je ovo prvi korak koji je Vlada blagoslovila, da idemo u analizu,
a stav županijski vam je jasan, takvih projekata više neće biti u
Karlovačkoj županiji, tu možete biti u miru – rekao je Jelić,
naglasivši da govori “samo o Lešću, odnosno o projektima kakav je
HE Lešće”.
Izrada novog Prostornog plana Karlovačke županije može početi tek
kada Državni plan prostornog razvoja bude usvojen, po njemu
planiranje hidroelektrana više nije u nadležnosti županijskih
prostornih planova, te oni, kao i lokalne jedinice, mogu samo
dati svoje mišljenje. S obzirom na iskustva s Primišljem i toliko
potenciranje hidropotencijala možda je i to više nego dovoljno za
brigu.
KAportal.hr