Iako su tu na 50 kilometara, iako ih veže najstariji auto-put i
najbrža dionica pruge Hrvatskih željeznica, Karlovac i Zagreb na
institucionalnoj razini funkcioniraju kao dva svijeta. Zagreb je
samodovoljan, država u državi, a Karlovac, odnosno njegovo
vodstvo ne pokazuju neku ambiciju pokušaja čvrščeg povezivanja i
postizanja bolje suradnje u ostvarivanju komplementarnih
interesa. Naime, kad su se ono zadnji put sastala vodstva
Karlovca i Zagreba?
No, život teče i bez politike i političara, stotine Karlovčana
svakim jutrom kreće zarađivati za kruh i obrazovati se u hrvatski
glavni grad, a i putovati u Zagreb po ono čega u Karlovcu nema,
od kina i velikih koncerata, do vrhunskih sportskih događaja i
mondenih trgovina…Uglavnom je to jednosmjerna ulica, ona u
pravcu Zagreba. U vrijeme kad je Karlovac bio ambicioznija i u
hrvatskih okvirima važnija sredina, karlovačku su vodeće
strukture razmišljale logičnije i praktičnije; kako iz blizine
Zagreba izvući veću korist za Karlovac i Karlovčane. Iz
priloženog teksta iz davnina vidimo kakve su sve ideje bile u
optjecaju, koliko malo ih se ostvarilo i koliko ih ima koje bi i
danas mogle biti aktualne.
Otvoreni gradovi – brži razvitak, Karlovački tjednik, 13.
veljače 1975.
Zagreb je otvoren grad. Previše je malen da bi se zatvarao u
svoje granice, pa traži i tražit će mogućnosti za živu suradnju s
regijama što ga okružuju. Karlovac nadi čitav niz zanimljivih
područja suradnje od privrednih poduhvata do turizma. To je
rečeno na prvom dogovoru predstavnika Zagreba i Karlovca što je
prošlog petka održan ovdje u Karlovcu. Ivo Vrhovec, predsjednik
Skupštine grada Zagreba, Dragutin Plašč, predsjednik Konferencije
SK Zagreba, Slavko Šajber, sekretar Gradskog komiteta SK,
zamjenik sekretara Ivo Latin, predsjednik Izvršnog vijeća
Skupštine građa Zagreba Stjepan Ježinec, predsjednik Privredne
komore Zagreba Zorislav Šonje i direktor Kreditne banke Vlado
Bogater obišli su novi stadion i rekreacionu zonu na Korani,
zgradu Medicinskog centra na Svarči i pogone Karlovačke pivovare,
udružene u poduzeće Zagrebačke pivovare. U maloj vijećnici
Skupštine općine u Karlovcu s predstavnicima Zagreba razgovarali
su: inž. Ivica Vukelić, Frano Mastelić, Milan Pavić, Miloš Ercr,
Drago Zabcrski, Slobodan Bunčić, Petar Starčević, Anđelko
Radovinović, Drago Furač i Ivica Mihalić. Gdje su dodirne točke
suradnje Zagreba i Karlovca? Prije negoli nabrojimo samo neke od
njih, valja reći da tu granica nema. Naime, sva područja
djelatnosti, gdje radne i druge organizacije mogu naći bilo kakav
obostrani interes, mogu se iskoristiti za suradnju. Pitanje je
samo, kako pronaći te obostrane interese i tko bi trebao biti
inicijator surađivanja. Zbog toga je i rečeno da i u Zagrebu i u
Karlovcu valja “probuditi” stručne službe koje bi zajednički
pronalazile dodirne točke dviju regija (Privredne komore, Zavodi
za plan i dr.) Neosporno je da danas Zagreb i Karlovac imaju
takve preduvjete da ih oni naprosto “guraju” da traže sve moguće
oblike suradnje. Tu je u prvom redu auto-put koji Karlovac i
Zagreb povezuje bolje i sigurnije negoli što su povezani pojedini
dijelovi Zagreba međusobno. Uz to je Karlovac privlačna
rekreativna zona (sa četiri rijeke, turističkim zaleđem i dr.), a
isto tako i zanimljiva sirovinska baza (prehrana i sl.) i,
konačno, zanimljiv privredni partner (metal, tekstil, koža,
drvo). To je bila i okosnica razgovora Zagrepčana i Karlovčana u
kojem je između ostaloga i spomenuto:
– da je nekoliko radnih organizacija u karlovačkoj regiji već
udruženo sa zagrebačkim organizacijama (Žito-proizvod, Pivovara,
Mljekara, Jugokeramika i dr.), a isto tako da se nastoji da neke
radne organizacije s razgranatom proizvodnjom lociraju svoje
pogone na području ove regije (RIZ, Jugoturbina, Mobilia, PIM i
dr.). Mnogobrojne su radne organizacije koje mogu razvijati takav
oblik suradnje, ali se mogu tražiti i mogućnosti u
specijaliziranim oblicima (primjer: štamparija “O. Prica” i
tvornica lijekova “Pliva”),
– da je Karlovac zainteresiran (upravo zbog svoga geografskog
položaja) da ponudi i Zagrebu i Rijeci organiziran skladišni
prostor za sve robe što putuju iz srednje Evrope na more i
obratno.
– da ova regija može apsorbirati znatan dio izletničkog turizma
Zagreba, a posebno da se zajednički može raditi na razvijanju
rekreacione zone uz Koranu.
– da je Karlovac sposoban da vrlo živo surađuje na daljnjem
razvitku petrokemijske industrije u okviru INE i OKI-a.
– da već sada valja razmišljati o razvijanju stambene izgradnje
zagrepčana u Karlovcu, jer ta udaljenost uliskoj budućnosti (a
već i sada), neće biti prepreka da se radi u Zagrebu, a živi u
Karlovcu.
– da planeri i Zagreba i Karlovca prije negoli završavaju planove
razvoja unesu u njih i zajedničke akcije. To naravno iziskuje i
prethodnu analizu mogućnosti zajedničkog razvijanja pojedinih
područja o čemu bi trebalo da brinu stručne službe.
Razgovori Zagrepčana i Karlovčana protekli su u međusobnom
informiranju i stvaranju podloge za suradnju. Hoćemo reći, nisu
padala prazna obećanja ni zaklinjanja u međusobne simpatije, već
je stručnim službama dvaju gradova i radnim kolektivima
prepušteno da nalaze mogućnosti međusobnog povezivanja, a podrške
tome (to potvrđuje razgovor odgovornih ljudi) neće nedostajati.
Pripremio Tihomir Ivka
