Kako stvari stoje, čeka nas nepodnošljivo ljeto.
Prema svim sada dostupnim materijalima, južna Europa imat će
jedno od najtoplijih ljeta u povijesti.
Toplina će zavladati zapadnim Sredozemljem već prije početka
lipnja, a zatim će se toplina postupno proširiti i na Balkanski
poluotok i Euroaziju. Upravo na tom području je i najveća
vjerojatnost za pojavu dugotrajnih valova vrućine koji sa sobom
nose i povećanu opasnost od požara, ali i situacije bez vjetra u
kojima je zrak ustajao, a u velikim gradovima se nakuplja i smog.
Na našem području se, osobito u srpnju i kolovozu, očekuje
nekoliko toplinskih valova koji mogu potrajati i
dulje od tjedan dana.
Pritom bi, jasno, mogli pasti i neki pojedinačni temperaturni
rekordi. Uz sve to ide i manjak kiše, pogotovo na Jadranu. Sve u
svemu, dugo vruće zagušljivo suho!
Padat će mnogi rekordi, no same brojke u
klimatološkim nizovima i nisu najvažnije.
Studije pokazuju da postoje određene temperaturne granice iznad
kojih vrućine jako teško podnosimo, a još je teže ako se takvi
dani pojavljuju u dugim nizovima. Broj vrućih dana je u porastu,
u Zagrebu je primjerice sada to prosječno oko 16 dana.
Također, u posljednje vrijeme imamo velike skokove: 2014. blago,
pa 2015. žestoko, pa prošle opet blago ljeto! Velika je
vjerojatnost da će ljeto koje je pred nama biti usporedivo s
dosad najtoplijim, onim 2012. godine kada smo imali čak 31 dan s
temperaturom iznad 32 stupnja, a pojedini toplinski valovi
trajali su čak i više od dva tjedna.
Još teže od vrlo vrućih dana su tropske noći,
one kad se temperatura noću ne spušta ispod 24! U Zagrebu su se
one počele pojavljivati u ovome tisućljeću, imali smo jednu
jedinu u srpnju 2010. i jednu 2015.
U priobalju su one, naravno, češće, a i njihov se broj
posljednjih godina značajno povećao. Spomenute 2012. godine bilo
ih je u Splitu čak 55, skoro dvije trećine ljeta.
Jasno je da prognoze za ovo ljeto upućuju na to da nas opet čeka
barem pedesetak noći u kojima će se spavati po terasama i
balkonima.