Središnjom proslavom Republika Hrvatska je u subotu, 10. lipnja 2017. godine, obilježila 330. obljetnicu proglašenja svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske i hrvatskog naroda, 30. godina uzdignuća crkve svetog Josipa u Karlovcu u Nacionalno svetište svetog Josipa te prvo hodočašće hrvatskih branitelja svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske.
U prigodnoj homiliji kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na odluku Hrvatskog sabora da svetog Josipa proglasi zaštitnikom Hrvatske, naglasivši da se zaštitnika bira ne samo jer se vjeruje u njegovu zaštitu nego i zato jer se u njemu vide određene odlike i uzor.
– U hrvatskoj nacionalnoj povijesti s posebnim ponosom i obvezom pamtimo da je tadašnji Hrvatski sabor, duboko osjećajući bilo naroda, svetoga Josipa 1687. godine, dakle prije 330 godina, jednoglasno izabrao za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske. Hrvatski su biskupi godine 1972. zauzeli stav da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine i sada na snazi jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta – propovijedao je kardinal Josip Bozanić.
PRISJETILI SE BLAGOPOKOJNOG MARIJANA RADANOVIĆA
Kardinal Bozanić je Nacionalno svetište nazvao čudom svećeničke providnosti.
– U Nacionalnom svetištu svetog Josipa trajno se osjeća prisutnost dobrog duha prvog rektora svetišta blagopokojnog monsinjora Marijana Radanovića. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća župnik je počeo gradnju crkve svetog Josipa, koja je kao čudo svećeničke providnosti posvećena 15. rujna 1974. godine. Crkvu je Hrvatski episkopat 15. travnja 1987. godine na tristotu obljetnicu izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske, uzdigao u Nacionalno svetište svetog Josipa – naglasio je kardinal.
PRVA MEDALJA NACIONALNOG SVETIŠTA KARDINALU BOZANIĆU
Hrvatski branitelj i karitativni djelatnik sa svojom obitelji Saša Košec uručio je kardinalu Jospu Bozaniću prvu medalju Nacionalnog svetišta.
Misnom slavlju prethodio je svečani mimohod od Zapovjedništva kopnene vojske u Karlovcu do Nacionalnog svetišta u kojem su sudjelovale Povijesne postrojbe HV, pripadnici oružanih snaga RH noseći 163 ratne zastave, udovice i obitelji poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih branitelja, te sam hrvatskih branitelji, policajci i vatrogasci.
Na kraju svete mise mons. Antun Sente izrazio je zahvalnost za slavlje kardinalu Josipu Bozaniću, predsjednici Kolindi Grabrar – Kitarović i svim dužnosnicima grada Karlovca te hodočasnicima….
– Promatrajući novu karlovačku rijeku, rijeku hodočasnika, svjedoci smo sve većeg broja štovatelja svetog Josipa. Ova Godina svetoga Josipa kruna je tog hrvatskog hoda sa svetim Josipom do Isusa Krista – rekao je rektor Svetišta mons. Antun Sente, ml.
SKLADANA MISA U ČAST SV. JOSIPA
Za ovu prigodu maestro Šime Marović skladao je misu u čast sv. Josipa koju je izveo zbor Nacionalnog svetišta sastavljenog od članova karlovačkih župnih zborova pod ravnanjem Jelene Mužar – Smenderovac.
Večernju svetu misu u 18.30 sati predvoditi će don Damir Stojić, studenski kapelan iz Zagreba. Održan će biti i festival mladih na kojem će sudjelovati katolički zborovi i bendovi mladih.
Godinu svetoga Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije vremenski će biti omeđena dvjema svetkovinama svetoga Josipa, te će trajati od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. godine. Posebno žarište te godine je Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu u kojem će se moći primiti milost oprosta svakoga dana tijekom Godine svetoga Josipa.
SVETI JOSIP ZAŠTITNIK HRVATSKE
Prije 330 godina sv. Josip proglašen nebeskim zaštitnikom hrvatskoga naroda
Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio svetog Josipa za nebeskog zaštitnika hrvatskoga naroda.
“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru od redova i staleža jednoglasno je odabran”, piše u protokolu Hrvatskog sabora sa zasjedanja prije 329 godina.
Kao trajan spomen na tu odluku, na ulazu u Hrvatski sabor je 2008. postavljen i blagoslovljen reljef sv. Josipa. Rad kipara Šime Vulasa tada je blagoslovio pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić.
Poticaj da sveti Josip bude nebeski zaštitnik hrvatskog naroda dao je već ostarjeli zagrebački biskup Martin Borković, koji se iskreno zauzimao za obranu vjere, hrvatskog boljitka i napredak Zagrebačke biskupije. Odredba je najprije donesena na IV. biskupskoj Sinodi, a onda ju je prihvatio i Hrvatski sabor.
Štovanje svetog Josipa započelo je u 9. stoljeću. Promicali su ga Tereza Avilska, Franjo Saleški, franjevci te osobito papa Siksto IV., koji je njegov blagdan proglasio obveznim za cijelu Crkvu. Vlada Dubrovačke Republike prihvatila da je da se njegov blagdan 19. ožujka od 1521. godine slavi kao zapovjedni.
KAportal.hr