Visina poreza na stanove i kuće u kojima se trajno živi bit će
slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi. Za sve ostale stambene
nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanje,
poput drugih stanova, kuća za odmor i vikendica, može
biti i više od 40 posto veći, ovisno o njihovoj namjeni, godini
izgradnje i stanju nekretnine, piše Slobodna
Dalmacija.
Pokazao je to informativni izračun Porezne uprave,
koja je na primjeru stambene nekretnine površine 100 četvornih
metara za trajno i povremeno stanovanje prikazala izračun poreza
uz primjenu vrijednosti boda i koeficijenta zone koji su već
utvrđeni za plaćanja komunalne naknade pa se može očekivati da ih
gradovi i općine neće mijenjati.
Sve nekretnine sagrađene do 1987. godine, koja je uzeta kao
“nulta” godina jer je do tada sagrađen najveći dio stambenog
fonda u Hrvatskoj, porez zaista trebao zamijeniti komunalnu
naknadu te biti manji ili približno jednake visine, dok je za
novije nekretnine veći.
Kod nekretnina za povremeno stanovanje visina poreza ovisit će i
o njihovoj opremljenosti, ali i namjeni. To znači da za
vikendice površine 100 četvornih metara koje su sagrađene do
1987. porez bi trebao iznositi 2100 kuna, koliko se za tu
nekretninu trenutno plaća porez na kuće za odmor i komunalna
naknada na godišnjoj razini.
No, ako vikendica ima dodatne sadržaje, bazen, saunu ili
sportsku teretanu, porez bi mogao iznositi 2520 kuna. Također,
ako je vikendica s dodatnim sadržajima sagrađena nakon
2006., iznos nameta penje se na 3024 kune, što je 924 kune,
odnosno 44 posto više nego što se sada plaća.
Za stanove i kuće spomenute površine u kojima se trajno živi i
koji su sagrađeni do 2005. visina poreza, umjesto 1200 kuna
koliko se trenutno plaća godišnja komunalna naknada, bit će 1320
kuna, a za one sagrađene od 2006. godine plaćat će se 1440 kuna,
što je 240 kuna, odnosno 20 posto više nego dosad.
Međutim, ove kalkulacije su točne ako jedinice lokalne samouprave
ne promijene parametre za izračun poreza,
piše Slobodna
Dalmacija.