Koliko je besmisleno bilo eutanaziranje pasa u Skloništa za pse u Utinji, da ne ulazimo u komponentu humanosti i civilizacijskog dosega brige za nemoćne, a to su i životinje, više nego dovoljno govori i statistika.
Naime, od 2011. godine u tzv. Skloništu je ubijeno 1.009 pasa što znači da je svaki treći pas koji se našao u Utinji umjesto novog doma dobio – injekciju smrti. Nju su itekako skupo platili porezni obveznici. Nadalje, od ukupnog broja pristiglih pasa u Sklonište udomljeno ih je tek neznatno više, ukupno 1.145 dok ih je u Skloništu uginulo 1.004.
Više od tisuću usmrćivanja
Ispada da je po ovoj zlokobnoj računici tek jedna trećina pasa udomljena, dok od ukupnog broja pristiglih životinja u Sklonište – 3.152 – njih dvije trećine nisu imali ili nisu dobili šansu za preživljavanje. Koliko nas je to sve koštalo u ovom periodu, na naš upit nam je rečeno u Gradu Karlovcu koji je poslove skloništa za životinje povjerio karlovačkoj tvrtki CRPK, koja u svom vlasništvu ima Sklonište za životinje u Utinji.
Od 2011. godine za potrebe rada Skloništa po ugovoru je Grad platio 5.051.873,00 kuna, a iz tablice je vidljivo da se najviše novca izdvajalo baš onih godina kad je najveći broj pasa u Skloništu upravo eutanaziran. U 2017., godini kad je konačno i Zakon o zaštiti životinja propisao da se zabranjuje usmrćivanje životinja u skloništima u Utinji nije ubijen niti jedan pas, ali ih je istovremeno najveći broj i udomljen iako se podaci odnose samo do 10. mjeseca ove godine.
Volonteri spašavali pse
Naravno, pitanje je koliko bi pasa uopće bilo udomljeno da nema volontera okupljenih u gradskim udrugama koje su tijekom prošlih godina radile na pronalasku njihovog doma, izvlačenju iz Skloništa onih pasa kojima je protekao rok, dodatno nosili hranu, dekice i druge potrebne stvari i još mnogo toga. Za to je ponajviše zaslužna karlovačka Udruga “Najbolji prijatelj”, čiji volonteri predano rade na programu udomljavanja ali i poboljšanju uvjeta života pasa u Skloništu.
Ostaje pitanje što dalje. Naime, uz zabranu usmrćivanja napuštenih životinja koju su s olakšanjem dočekali svi, kako oni koji se bave zaštitom životinja, tako i svi ostali civilizirani građani, novim je Zakonom propisano osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji. Po zakonskoj regulativi, za provedbu Zakona, jedinice lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad no kill Skloništa za životinje kao i za hranu, cijepljenje i liječenje – na godišnjoj razini po skloništu u visini 549 tisuća kuna.
KAportal.hr