.
Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o
trgovini, već je to lanac kojeg čine proizvođač (uključivo i
primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.
Sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim
odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i
prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i
neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za
nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon,
ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna
te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna
zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju
uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni
postaju nevažeći, javlja Hina, prenosi tportal.
Zakon je, kako napominju u Ministarstvu
poljoprivrede, u postupku usvajanja naišao na veliku
potporu zastupnika u Hrvatskom saboru, što najbolje potvrđuju
podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta s
3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna,
dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima
od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman.
Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje
neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u
nabavnom lancu tog proizvoda.
Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje
nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika,
zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te
privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja
privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih
mjera, te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili
umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju
otkrivanja najtežih povreda.
“Cilj Vlade i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače
od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti
tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu
opskrbe hranom”, istaknuo je nedavno ministar
poljoprivredeTomislav Tolušić.
Dodao je kako vjeruje da će zakon pridonijeti novoj praksi i
pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u
odnosima između svih sudionika u tom procesu, javlja Hina,
prenosi tportal.
Tolušić je naveo kako je više od 20 članica
EU-a po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz
bok onih koje su se odlučile na rješavanje toga pitanja
donošenjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih
nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera
koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak.
Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih
praksi. To su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili
otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno
dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili
ih stavili na police svojih trgovina, javlja Hina,
prenosi tportal.
Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate
naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u
nove trgovine, istraživanje tržišta i sl., navode iz
Ministarstva.