Stare karlovačke novine nakon 2. svjetskog rata često su za temu
imale vino. Tu i tamo o problemima vinogradarstva generalno jer
je ozaljsko-vivodinski kraj od pamtivijeka vezan uz vinovu lozu,
a uglavnom uz vinarstvo samo, odnosno problem (ne)kvalitete vina.
Kao što znamo u zadnjih 20-ak godina u tom je kraju stasala nova
generacija podrumara, kvaliteta vina podignuta je, rekli bismo,
na svjetsku razinu. No, nije bilo uvijek tako. Išlo se na
kvantitetu pod svaku cijenu, proizvodili su se razni “direktori”,
kiseliši i patvorena vina od kojih se – karikirano – dalo
oslijepiti. Sudeći po učestalosti novinskih napisa to je u doba
kad je ispijanje gemišta bilo nacionalni “sport”, bio priličan
društveni problem. Ako su u nečemu tržišni odnosi i konkurencija
neupitno poboljšali kvalitetu i eliminirali “trovače” s tržišta,
onda je to vinarstvo. U okolici Karlovca danas se može nabaviti
litra graševine, rizlinga, chardonnaya ili sauvignona vrhunske
kvalitete za svega 20-ak kuna.
“Nigdje prirodnog vina”, Karlovački tjednik, 16. svibnja
1968.
U prošlom broju pisali smo o kažnjenim vlasnicima privatnih
gostiona koji su prodavali vino, koje nije sa upotrebu. Sada smo
u mogućnosti da o tome više kažemo, jer je upravo završio
inspekcijski pregled u 16 ugostiteljskih objekata. Rezultat
analize uzoraka vina koji su uzeti iz 14 gostiona je
poražavajući. Stručnjaci Instituta za vinarstvo u Zagrebu koji su
pregledali uzorke ustanovili su da samo jedan udovoljava
uvjetima. U spomenutom broju ugostiteljskih objekata nađeno je
9.793 litre vina koje su se nalazile u prometu. Međutim samo 750
litara je bilo ispravno. Utvrđeno je da je količina od 7.500
litara bila patvoreno vino dobiveno miješanjem s vodom i šećerom.
Kada su inspektori poslali uzorke vina na pregled zahtijevali su
od ugostitelja da te količine ne prodaju: No i pored opomene oni
su uspjeli da za to vrijeme prodaju nešto više od 1500 litara
patvorenog i pokvarenog vina. Naravno da su time načinili još
jedan prekršaj više pa će se naći kod suca za prekršaje.
A što je, međutim s potrošačima koji konzumiraju takvo piće
smatrajući da piju prirodna vina. Sada postaje jasno kako su
privatnici u mogućnosti da prodaju znatno jeftinije od društvenog
sektora, jer sve ove količine pronađene su u gostionama privatnih
vlasnika, izuzev u jednom slučaju gdje se radi o objektu u
društvenom vlasništvu. Postoji sumnja da je prilikom ove korisne
akcije inspektora napravljena i jedna nesmotrena greška. Naime,
izvjesna količina vraćena je proizvođaču s namjerom da je ovaj
koristi za kućne potrebe. Sumnja se da je ta količina od 1300
litara ponovo dospjela u podrum ugostiteljske radnje iz koje je
izvađena. Ostale količine vina, koje nisu odgovarale za normalnu
upotrebu onesposobljene su za daljnju prodaju jer je u njih
nasuta sol, a 500 litara vina je proliveno da sol ne bi oštetila
bačvu.
Zanimljivo je što kaže provedena analiza. Inspektori su i bez nje
mogli na osnovu okusa utvrditi da se radi o patvorenom vinu. To
bi mogli ustanoviti i obična potrošači, ističu oni, ali nitko do
sada od građana nije prijavljivao slične slučajeve. Privatni
ugostitelji nabavljaju vino po cijeni od 1,9 do 2,3 dinara za
jednu litru iako je grožđe bilo znatno skuplje. Za jednu litru
vina potrebno je najmanje kilogram i pol grožđa, čija je cijena
prošle godine iznosila oko 2 dinara po kilogramu. Kad bi se
radilo o normalnoj proizvodnji onda je jasno da bi se
proizvođačima isplatilo prodati grožđe, a ne vino, jer su na
njemu dobivali 3 dinara (za 1,5 kg), a za vino 1,90 do 2,30
dinara. Međutim nitko se od njih ne žali, jer se vino dobija na
znatno jeftiniji način nego kad se pravi od grožđa. Njihovi
apetiti bili su preveliki, jer u tome nisu znali pravu mjeru, pa
su proizveli prevelike količine patvorenog vina tako da mu Je
cijena na tržištu znatno pala. Inspektori su preporučili
vlasnicima privatnih gostiona da ubuduće budu oprezniji kod
nabavke vina i da to čine preko poduzeća gdje se vrši stalna
kontrola kvalitete. Patvoreno vino, uglavnom je nabavljeno u
Krašiću, Plješevici, Donjoj Rijeci i Svetoj Jani. Treba očekivati
da će i potrošači poučeni ovim iskustvom ubuduće biti oprezniji.
Pripremio Tihomir Ivka
