– Sve je očiglednije da se u Hrvatskoj zakone moraju poštivati
samo potrošači, da ako se zakonom i na nešto obvežu drugi
subjekti na tržištu, te odrednice u zakonu nemaju klauzulu
prisile (kazna za neizvršenje) ili se za nepoštivanje zakona
reagira tek na prijavu potrošača i to prema procjeni resornih
inspektorata, kaže Željko Tomašić, predsjednik Regionalne
organizacije potrošača (ROZP) koji je ustvrdio da u Hrvatskoj i
dalje vlada “potrošačko sužanjstvo”.
Za primjer je ponovo uzeo toplane, pa i onu karlovačku
koje, navodi, i dalje šalju ovrhe potrošačima koji su
izdvojili iz sustava centralnog grijanja po zakonu za plaćanje
usluga (račun kao da se griju ili snagu).
– Sve te sudske sporove vode novcem potrošača koji plaćaju
grijanje, a po našim saznanjima sve presude u zadnjih godinu dana
su u korist potrošača i oslobođeni su plaćanja bili čega, ako se
izdvoje po odrednicama ZTTE. Ali toplane sljedeće ogrjevne sezone
opet pokreću ovrhe prema istim potrošačima, navodi Tomašić.
Čak 80 posto lokalnih samouprava nije ispunilo obvezu da imaju
savjetodavno tijelo za zaštitu potrošača javnih usluga, dok sada
tumače da lokalna samouprava koja nema osnovanu udrugu za zaštitu
potrošača, u tom tijelu ne mora imati predstavnike udruga,
potpuno ignorirajući da u Hrvatskoj djeluju tri nacionalna saveza
udruga za zaštitu potrošača i da nema lokalne samouprave gdje ne
djeluju.
– Hrvatski potrošači su sa zadnjeg mjesta po potrošačkim
pravima u EU, što je javno objavio Eurobarometar u izvješću za
2014. godinu, svedeni na razinu “slobodnog lova na potrošače”,
koji se može koristiti za pokrivanje promašenih investicija i
loših političkih odluka, a računi koji nisu na vrijeme podmireni
daju mogućnost neslućenog bogaćenje trgovačkog i odvjetničkog
(pravosudnog) lobija. Tako npr. račun za odvoz smeća od 40 kn ili
HRT pristojbe od 80 kuna, a koji nije plaćen na vrijeme omogućuje
jednom odvjetničkom društvu da tom potrošaču ovrhom blokira
plaću, ako je ima, a ako nema primanja onda da mu uzme nekretnine
i to ne u vrijednosti iznosa sa računa, nego vrijednost koja je i
do 15 puta veća od “duga”. Jedino rješenje koje vidimo sada
je da se u Hrvatskoj slijede rješenje EK, te da resorno
ministarstvo za zaštitu potrošača više ne bude ministarstvo
gospodarstva, jer je to izraziti sukob interesa, što i ovo
priopćenje dokazuje, te da se kao resorno ministarstvo odredi
Ministarstvo pravosuđa. Ako se to ne provede, zaštita potrošača u
Hrvatskoj pada na ispitu demokracije, piše Tomašić.
KAportal.hr